U riječkom kafiću Teta Roža, prostoru gotovo toponimski povezanom s Kumičićevom ulicom, održano je predavanje i razgovor o suvremenim oblicima antifašističkog djelovanja pod nazivom „Ujedinjeni protiv fašizma“.
U pristojno ispunjenoj Teti Roži okupila se publika zainteresirana za temu koja u Hrvatskoj i dalje izaziva snažne političke i društvene rasprave. Sam izbor mjesta može se promatrati i simbolično: Teta Roža je bila Rozalija Radić, koja je na tom mjestu vodila radnički buffet, podržavala sindikalno djelovanje i u Drugom svjetskom ratu dala tri sina u Narodnooslobodilačkoj borbi.
O inicijativi „Ujedinjeni protiv fašizma“, koja je nastala uoči prosvjeda održanih istodobno u četiri hrvatska grada, govorili su Petar Hršak iz Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ) i Vedrana Bibić iz feminističkog kolektiva fAKTIV. Njihovo izlaganje brzo je preraslo u živu raspravu s publikom o tome kako danas razumjeti antifašizam i kakvu ulogu on ima u suvremenim društvenim pokretima.
Hršak je podsjetio kako je inicijativa nastala prošlog ljeta, u trenutku kada su napadi na aktivističke organizacije i manjinske zajednice postali sve učestaliji.
– Ideja je bila okupiti organizacije i pojedince koji djeluju na lijevom spektru i vidjeti kako zajednički odgovoriti na takve pojave. Kada smo počeli pripremati marš u Zagrebu, počeli su nam se javljati ljudi iz drugih gradova pa su na kraju organizirana četiri marša u četiri grada, rekao je Hršak.
Prema riječima Vedrane Bibić, kontinuitet uličnog antifašističkog aktivizma u Zagrebu postoji već petnaestak godina, a cilj inicijative bio je povezati različite organizacije i pojedince koji djeluju na tom prostoru.
– Ljevica je heterogena, tu imate različite političke i ideološke pozicije. Upravo zato je važno pronaći najmanji zajednički nazivnik oko kojeg se ljudi mogu okupiti. Čini nam se da je “Ujedinjeni protiv fašizma” baš taj najmanji zajednički nazivnik, kazala je Vedrana Bibić, koja je na samom početku predavanja pomalo neprimjereno otkrila seksizam u imenu Teta Roža
Sudionici su naglasili kako suvremeni antifašistički pokreti sve češće povezuju tu ideju s drugim društvenim temama, poput migrantskih prava, rodne ravnopravnosti ili borbe protiv nasilja nad ženama.
– Ono što mi se čini važno za suvremene antifašističke pokrete je to da smo antifašizam shvatili za neke preširoko, za nas taman široko. Pokušali smo odgovoriti argumentacijom kroz tematske cikluse gdje sve vidimo fašizam. Htjeli smo napraviti istu stvar koju žene rade za noćni marš i barem na jedan dan osvojiti ulice. Po meni je najvažnije da smo izazvali reakciju Andreja Plenkovića, koji je pokušao opravdati skretanje udesno i prikazati sebe kao branu između ekstremne ljevice i ekstremne desnice, rekla je Bibić.
Dio večeri bio je posvećen i pitanjima publike, koja su otvorila niz tema, od odnosa aktivističkih inicijativa prema političkim strankama do položaja mladih u suvremenim društvenim pokretima. Govorilo se i o izazovima organiziranja velikih prosvjeda, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na volonterski rad.
– Kada organizirate marš takvih razmjera, većina vremena odlazi na logistiku i koordinaciju. Što nešto izgleda spontanije i prirodnije, to obično znači da je iza toga stajalo puno rada, primijetila je Vedrana Bibić.
U raspravi se otvorilo i pitanje odnosa između novih generacija aktivista i starijih organizacija koje baštine antifašističku tradiciju iz vremena Drugog svjetskog rata. Na to se nadovezao i predsjednik riječkog UABA-e Vojko Obersnel, koji je naglasio kako su prostori i logistička podrška riječke UABA-e uvijek otvoreni za mlađe inicijative.
Riječi je bilo i o budućnosti inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“. Sudionici su istaknuli kako je nakon velikih prosvjeda uslijedilo razdoblje organizacijskog učvršćivanja i planiranja novih aktivnosti.
– Cilj nije postati nova nevladina organizacija, nego zadržati mrežu ljudi koja može reagirati kada je potrebno, mi želimo biti onaj jezičac na vagi koji će mijenjati društveni narativ. Činjenica da se u mainstreamu danas priča o 8. martu i NOB-u je zapravo zasluga ovakvih pokreta. Bez jakog ženskog pokreta Dalibor Matanić i dalje bi snimao filmove u kojima žene u Rijeci ližu ogledala, rekla je Bibić, koja je i sama okupljenima postavila jedno pitanje: „Kakve su bile reakcije nakon prekida predstave Venezuela?“
I to je pitanje izazvalo reakciju, koju je elegantno zaključio profesor Gordan Jelenić:
– Postali su bitni leci na Venezueli, a nisu bitni meci u Venezueli.
Razgovor u Teti Roži tako je otvorio šire pitanje kako danas razumjeti antifašizam, ali je ukazao i da na mnoga pitanja još uvijek nema pravog odgovora.
Istaknutu fotografiju snimila Klara Stilinović Tušek
