1786. Registrirano poduzeće Simone Adamich e Figlio, zajedničko poduzeće oca Šimuna i sina Andrije Ljudevita Adamića. Adamići su trgovali duhanom i drugom robom koja se dobro prodavala na riječkom tržištu. U trenutku osnivanja poduzeće je imalo dva jedrenjaka (marcilijane), trgovačku poslovnicu u Bakru, vlastita skladišta za duhan, ocat i rakiju te veće količine duhana u Genovi, Barletti, Ortoni, Dubrovniku i Velom Lošinju. U kratko vrijeme postaje trgovačkom kućom svjetskoga glasa, ističući se od samoga početka kao jedno od najpropulzivnijih riječkih trgovačkih poduzeća svoga doba. Tvrtka je službeno ugašena 28. ožujka 1800.
1814. Ponovno je uspostavljena poštanska diližansa za putnike od Rijeke do Trsta.
1826. Andrija Ljudevit Adamić sudjeluje na rođendanskoj svečanosti kralja Franje I., kao član četveročlane delegacije slobodnih kraljevskih gradova Ugarske. (Adamićevo doba 1780. – 1830., Riječki trgovac u doba velikih promjena, Rijeka 2005.)
1835. Rođen prof. Josef Koettstorfer u Steinhaus b. Wels (Gornja Austrija). Izvršio prve kemijske analize vode u Rijeci. Osim velike zasluge za poboljšanje vodoopskrbe u Rijeci, za potrebe Mornaričke akademije 1887., bavio se analizom mikro membranskih filtrata. Godine 1894. napisao je udžbenik iz kemije koji se rabio na c. i kr. Mornaričkoj akademiji. Dvije se njegove metode, razvijene krajem sedamdesetih godina 19. st. na Mornaričkoj akademiji u Rijeci, i danas upotrebljavaju: analiza tragova joda u morskoj vodi te određivanje Koettstorferova ili saponifikacijskog broja u analizi ulja i masti.
1863. Izgorio bivši mlin Antuna Matešića na Rječini. Unatoč intervenciji vatrogasaca, šteta je bila prevelika i vlasnik (Valerio Matešić) ga nije obnavljao. Nakon tog požara osnovana je profesionalna vatrogasna postrojba u Rijeci (prva u Hrvatskoj).
1875. Uvedena izravna kolna pošta (Postwagenfahrt ) između Trsta i Rijeke. Linija se održavala jednom tjedno. Vozarinu su putnici morali placate u poštama gdje su ušli u kola. (D.Hitrec, Povijest pošta Primorsko-goranske županije)
1912. Održana osnivačka skupština društva Bijeli križ. Društvo se prvotno trebalo zvati Društvo volontera Crvenog križa, ali se zbog ministarske uredbe od tog imena moralo odustati. (B. Ostojić, Rijeka humanosti – 125 godina crvenog križa u gradu Rijeci 1881. – 2006.)
1920. U Rijeci se sastaju predstavnici poduzeća Ganz – Danubius, Banca Italiana di sconto S.A., S.A. Alti Forni, Fonderie e Acciaierie di Terni, potpisuju projekt o osnivanju Cantieri navali del Quarnaro. (Sušačka revija broj 69, Igor Žic – Kraljevica)
1920. Tiskan je prvi broj LaTesta di ferro (Željezna glava), kojeg je utemeljio Mario Carli. Novine je financirao Gabriele D‛Annunzio. Nad naslovom je bila otisnuta crna silueta bojnog vozila s motom Nije me briga (Sušačka revija br.84, Igor Žic, od propasti Austro-Ugarske do priključenja Italiji – kronologija)
1936. Dovršeno spajanje škvera u Kraljevici i splitskog škvera, u sklopu Jadranskog brodogradilišta d.d. Odluka o spajanju donesena je na skupštini društva održanoj u Beogradu 27. listopada 1935. (Sušačka revija broj 69, Igor Žic – Kraljevica)
1948. Održani izbori za Gradski narodni odbor Rijeka, kao jedinstveni narodni odbor cjelovitog područja dotadašnjih gradskih narodnih odbora Rijeke i Sušaka, koje je raspisao Prezidijum Sabora. Time su stvoreni temelji za spajanje Rijeke i Sušaka. Prvi predsjednik bio je Pietro Klausberger. (M. Matković, Kratka povijest Trsata, Značajni datumi u povijesti Trsata (1288. – 2013.)
1992. Ukinuti posljednji kondukteri u Autotroleju na liniji 32 Rijeka – Opatija – Lovran
2008. Oko 5 i 30 brod Capadocia, pod zastavom Nizozemskih Antila, dužine 73 metra i nosivosti 1.163 bruto tona, udario je u riječki lukobran, 600 metara od svjetionika i uspio slomiti obalni zid lukobrana. Brod je iz Šibenika dolazio u Rijeku bez tereta, na ukrcaj željezničkih šina. Svih 6 članova posade su ukrajinski državljani, nema povrijeđenih. Kapetan Kostyantyn Naydenov imao je u krvi 1,7 promila alkohola. Brod se odsukao svojim pogonom.
Izvori:
https://forum.lokalpatrioti-rijeka.com/
https://croinfo.net/forum/index.php
Istaknuta ilustracija: Saša Jovanović
