Najveći interes jučerašnjeg dana na festivalu „Vrisak” izazvao je ruski pisac i disident Boris Akunin, premda je cijeli dan bio ispunjen brojnim zanimljivim događanjima i nastupima sjajnih afirmiranih književnika. U jutarnjim satima brojni mališani su s velikim interesom slušali o avanturama „Vrabice Hrabrice“ Mile Elegović. U popodnevnim satima Enver Krivac održao je radionicu stripa za srednjoškolce, dok je MMSU ugostio autorice Lidiju Deduš i Magdalenu Blažević.
Lidija Deduš predstavila je svoju najnoviju knjigu koja već nekoliko mjeseci izaziva veliki interes čitatelja i jako dobre kritike što je iznenadilo i samu spisateljicu. Knjiga „Ja se zovem Lidija Deduš“ dosta se razlikuje od prethodne tri knjige jer je zapravo, na prijedlog urednice Monike Herceg, nastala iz Facebook statusa. Većina fragmenata napisana je kada je dogovoreno objavljivanje knjige, a njihovo oslobođenje od stroge forme ujedno je i oslobađanje od prijašnjih knjiga koje su se bavile temama rata, izbjeglištva, odnosa i anksioznosti.
„Ja sam oduvijek gledala na književnost kao na neki eksperiment. I dok sam čitala lektiru, razmišljala sam što bih ja napravila drukčije“, izjavila je spisateljica koja je veliku inspiraciju pronašla u izložbi na kojoj su pjesme bile uokvirene. Istaknula je da se poigravala formom kao i hibridima riječi koje je stvarala. „Smatra se da bi književnost trebali pisati visokoobrazovani akademici. Ali, onda ćemo pisati jedni drugima. Više volim izravan jezik”, rekla je Lidija Deduš.
Knjiga obiluje i humorom i društvenim kritikama. „Ja sam odgajana u obitelji u kojoj je sve tabu. Svaka generacija nosi svoj teret o kojem se premalo govori.” Uz prikaz života koji je oslobođen patrijarhata, djelo spominje i depresiju. Razgovor je završio nakon što je spisateljica pročitala fragment u kojem glavna junakinja traži mir i sreću, čak i u vrlo živim snovima koji su posljedica uzimanja antidepresiva.
„Od 2014. godine si postavljam to pitanje. Što sam sve izgubio time što sam proglašen neprijateljem države? Ali, kada je Rusija pripojila dio Ukrajine, postalo mi je jasno da Rusija ide u smjeru potpune diktature. Da sam ostao, značilo bi da sam pristao na te uvjete. Na cenzuru. Ne vjerujem da je to izbor za pisca, pisci moraju biti potpuno slobodni. Ako prestanem biti piscem, što sam ja? Nisam sretan što sam otišao, ali nije bilo drugog načina“ , izjavio je na samom početku jučerašnjeg razgovora Boris Akunin (Grigorij Čhartišvili).
O njegovim romanima „Pelagija i bijeli buldog“, „Pelagija i crni monah“ te knjizi koja će se uskoro prevesti na hrvatski jezik, „Pelagija i crveni pijetao“, razgovarali su urednik knjige Goran Glamuzina i prevoditelj Igor Buljan, dok je razgovor moderirao Drago Glamuzina. Akunin je istaknuo u razgovoru da je pseudonime počeo koristiti kako bi pisao na drukčiji način. Umberto Eco bio mu je inspiracija, a ujedno i dokaz da krimić može biti visoka književnost. Akuninova djela ispunjena su referencama na velike ruske književnike.
„Rusija je svijetu dala dobrih stvari. Najbolji dar svijetu je zasigurno ruska književnost“, istaknuo je Akunin te nadodao da je smještanje radnje u 19. stoljeće oda vremenu kada su živjeli najveći ruski pisci poput Tolstoja, Čehova i Dostojevskoga. Posao prevoditelja bila je škola koja je Akunina naučila raditi s riječima kao što bi kompozitora naučila raditi s notama. Razgovaralo se i u stvaranju u egzilu: “Sad pišem drukčije. Osjećam se oslobođeno. Osjećam se ponovno mlado. Sad je dobro da imam distancu od Rusije. Svatko je veći od onoga što ga okružuje“, ispričao je. Budućnost Rusije bila je posljednja tema razgovora. Iako je sada budućnost mračna i maglovita, Akunin ističe: „Svašta je moguće. Rusija ne nepredvidiva. Rusija je zanimljiva zemlja.”
Magdalena Blažević predstavila je svoju knjigu „Sezona berbe“ koja je nominirala za književnu nagradu t-portala. Kritičari ističu da je u svijet književnosti Blažević zagazila u kasnijoj dobi, no ona je u razgovoru s Dunjom Matić objasnila da joj nikada cilj nije bio postati spisateljicom. Bilo joj je dovoljno da se bavi književnošću, no kada je iskusila literarno stvaralaštvo, u potpunosti se posvetila tome. „Rodila sam troje djece u pet godina. Za pisanje je potrebno slobodno vrijeme, a ono je luksuz koji si žena s djecom ne može priuštiti“ , izjavila je Magdalena Blažević. Intimno i hrabro je pripovijedala o svom odrastanju i malom mjestu iz kojega je potekla. Roman se sastoji od upakiranih uspomena mame, bake i drugih žena.
U dnevnom boravku su polaznici pjesničke radionice Fride Šarar odali hommage nesuđenom ovogodišnjem gostu Vriska Srđanu Valjareviću koji je otkazao nastup zbog zdravstvenih problema. Predstavili su njegovu novu zbirku pjesama „Džo Freizer i 49+24+5 pesama“ .
Bogati program očekuje nas i danas, a veliki interes sigurno će privući književna zvijezda britanskih milenijalaca, Eliza Clark.
Istaknuta i ostale fotografije: Tanja Kanazir
#Akunin #književnost #Lidija Deduš #Magdalena Blažević #MMSU #Vrisak
