Venceslao Bonaventura Celligoi – jedan je od najvećih riječkih arhitekata

Na današnji dan, 1851. godine, u Dobroti je rođen Venceslao Bonaventura Celligoi, jedan od najznačajnijih arhitekata i graditelja Rijeke te građevinski poduzetnik. Njegov dolazak u Rijeku 1884., praćen dobivanjem ugarskog državljanstva 1891., označio je početak razdoblja intenzivnog urbanističkog i arhitektonskog razvoja grada.

Celligoi je stigao u Rijeku s obitelji, suprugom Anom Schegulom i šestero djece. Ubrzo je, zajedno s arhitektom Giuseppem Leardom, osnovao građevinsko poduzeće koje je postalo sinonim za kvalitetnu i inovativnu gradnju. Njihov rad obuhvatio je izgradnju brojnih značajnih objekata, uključujući kasnohistoricistička skladišta riječke luke, željezničku kuću, sirotište „Maria”, gimnaziju, te mnoge privatne kuće i vile.

Željeznički kolodvor, izvor: Riječka baština

Celligoi je značajno utjecao na izgled Rijeke. Njegova djela, kao što su „crvena kuća” u luci Baroš, privatne kuće „Gilić”, „Vuolo i Colele”, „Franck-Kiss”, te vile „Celligoi”, „Voloschin”, i „Nadory” na Belvedereu, oblikovala su arhitektonski pejsaž grada. Posebno je poznat po projektiranju potkove na groblju Kozala, koja je danas prepoznatljiva znamenitost.

Jedna od značajnih inovacija koje su se pojavile tijekom Celligojeve karijere bila je primjena armiranog betona. Francuski izumitelj Joseph Monier patentirao je armiranobetonske grede i stropove 1878., a ovaj sistem je našao široku primjenu u Rijeci. Celligoi i njegovi suradnici uspješno su primijenili Monierov sistem u skladištima riječke luke, kao što su skladišta 9, 10, 12 i 13, koja su karakterizirana raskošnim pročeljima i modernim konstrukcijskim tehnikama.

Celligojev rad ne samo da je pridonio urbanističkom razvoju Rijeke, već je također ostavio dubok kulturni i arhitektonski trag. Skladišta koja je projektirao i izgradio predstavljaju vrijednost u nacionalnim okvirima kao područje prvih primjena armiranog betona. Skladišta 12 i 13 sadrže jedine preostale građevine iz 19. stoljeća s armiranobetonskim Monierovim stropovima.

Venceslao Bonaventura Celligoi umro je 26. prosinca 1916. godine, ali njegov doprinos arhitekturi i urbanizmu Rijeke ostaje trajan. Njegova djela, od monumentalnih skladišta do elegantnih vila, svjedoče o razdoblju velikog urbanističkog procvata i tehnoloških inovacija. Kroz rad Celligoja i njegovih suradnika, Rijeka je dobila svoje prepoznatljivo lice, koje, usprkos mijenjanju značajnih obilježja toga lica, i danas, odražava bogatu povijest, a gdje stigne i kulturno nasljeđe grada.

Istaknuta fotografija: Casa Rossa, izvor: Riječka baština

#Casa Rossa #Rijeka #Venceslao Bonaventura Celligoi #željeznička skladišta #željeznički kolodvor

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh