Od 8. do 12. kolovoza, pod kustoskom palicom Ivana Meseka, Omiš će biti domaćin 14. izdanja festivala suvremene umjetnosti: Almissa Open Art: Umjetnost Samo(izlječenja), na kojem će sudjelovati i izlagati Zefrey Throwell, Slaven Tolj, Tomislav Pletenac, Dalibor Nikolić, Alen Novoselec, Martina Mezak, Ivan Mesek, Draženko Kopljar, Zlatko Kopljar, Ivana Ivković i Branko Franceschi.

UMJETNOST (SAMO)IZLJEČENJA

Stvaralački čin kao suštinski element i trenutak umjetničkog rada je složen mentalno-emotivno-fizički proces, koji inicira kompleksne psihološke mehanizme kako u samom umjetniku, tako i kod gledatelja prilikom percepcije umjetničkog djela. Stoga svaki umjetnički rad ima i svoj ljekoviti, terapeutski karakter i učinak.

Bez obzira kako se i koliko tijekom povijesti uloga umjetnosti i umjetnika u društvu mijenjala, blagotvorni terapeutski učinak umjetnosti ostao je njenom konstantom, koji nekad u većem, a nekad u manjem obimu i prepoznavanju možemo pratiti još od epohe ritualne interpretacije svijeta i okruženja u kojem je čovjek živio.

U suvremenoj epohi i civilizaciji obilježenoj različitim razinama otuđenosti (otuđenosti od drugih, otuđenosti od obitelji i društva u cjelini, radnog procesa i rezultata rada, pa sve do otuđenosti pojedinca od samog sebe i svoje ljudske prirode), proizvodnja stvarnosti kakvu pruža umjetnički rad postaje, više nego ikada nužna potreba, uvjet opstanka i alat pomoću kojeg se ljudsko biće može vratiti sebi. Umjetnici i objekti koje stvaraju, kao i cjelokupna sub-društvena i institucionalna konstrukcija koju proizvode, više nisu u fokusu pažnje, već se zanimanje pomaknulo prema utjecaju umjetnikovog djelovanja na okruženje u kojem stvara. Otvaraju se nova područja umjetničke prakse i nove profesije zahvaljujući kojima se sve više razvija svijest da je njegovanje kreativnosti presudni faktor u razvoju čovjeka, ljudskog društva i uvjet njegovog opstanka.

Iako je na samom početku teksta naglašeno da svi vidovi, discipline i tehnike umjetničkog stvaralaštva imaju svoje ljekoviti djelovanje, u kontekstu Almissa Open Art festivala koji prvenstveni njeguje performans, odabrani su umjetnici čiji je rad obilježen komponentom (samo)izlječenja kroz disciplinu performansa. Bez obzira o pristupu, mediju ili metodologiju kojom se umjetnik u izvedbi performansa koristi, dakle, bez obzira da li je riječ o meditativnom procesu ili ritualnom pristupu koji predmnijevaju fizičku prisutnost i aktivnost samog umjetnika ili, pak, o konceptualnim postavkama koji se zasnivaju na pobuđivanju mentalnih aktivnosti ili interakcije publike, smisao je uvijek isti pročišćenje duhovnih aspekata umjetnika i publike, odnosno, društva.

Ivan Mesek, kustos 14. Almissa Open Art festivala

Ivana Ivković je umjetnica iz Beograda poznata po iskrenom, duboko osobnom i samorefleksivnom umjetničkom pristupu. Njezin nomadski životni stil – putovanja, česte geografske promjene i izloženost različitim kulturnim okruženjima – duboko utječe na njezin rad, koji se temelji na osobnoj povijesti i mješavini stvarnih i izmišljenih sjećanja. Identitet i iskustvo povezano s rodom glavni su elementi njezinih djela, posebno njezinih performansa. Ona izaziva tradicionalne rodne uloge koristeći golotinju muškog tijela kao performativni instrument u pažljivo orkestriranim scenama. Na taj način osvjetljava predrasude i uvjerenja prisutna u određenim okruženjima, kao i složen odnos između pojedinca i sustava. Ivana izlaže svoj rad internacionalno od 2006. godine, ostavljajući neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti.

Martina Mezak je multimedijska umjetnica rođena u Zagrebu. Njezin rad temelji se na multidisciplinarnim istraživanjima na području tehnologije, znanosti i umjetnosti, usmjerenima na transcendenciju svijesti. Svoj fokus najviše usmjerava prema interaktivnim audio i video instalacijama te multimedijskim objektima. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući Galeriju PM, HDLU, Zagreb; Device_art 3.009, Zagreb/Tokio; Device_art 2.006, Zagreb/Beograd/San Francisco; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Nacionalni muzej suvremene umjetnosti, Seul, Južna Koreja.

Dalibor Nikolić je kipar rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, Široki Brijeg, Sveučilište u Mostaru, a zatim stekao magisterij na Akademiji likovnih umjetnosti, Univerzitet u Sarajevu. Osvojio je brojne nagrade, uključujući Nagradu za skulpturu Udruženja hrvatskih umjetnika u Bosni i Hercegovini. Sudjelovao je u međunarodnim rezidencijama u Beču, Austriji i Aomoriju, Japanu, te sudjelovao na simpoziju u Teheranu, Iranu. Njegov rad odražava posvećenost kiparstvu, prikazujući njegov talent i strast na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Alen Novoselec, rođen u Varaždinu, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Nastavničkom odsjeku, kao profesor likovne kulture. Bavi se kiparstvom, instalacijama, performansom, land artom, povremenim video instalacijama, animacijom i drugim oblicima kreativnog izražavanja. Suorganizator, pokretač i sudionik Dana hrvatskog performansa u organizaciji Hdlua Varaždin (uz Ivana Meseka, kao idejnog začetnika). Također je voditelj umjetničko-znanstvenog istraživačkog projekta “Land art, Earth art, zZemlja i Antropocen” u 2019. i 2020. godini. Alen također vodi projekte poput Aleje skulptura na savskom nasipu i Dvorca i Parka skulptura Jakovlje. Organizira i vodi niz događanja u dvorcu Jakovlje, uključujući koncerte i projekte poput “Povijesne gostione”, “Vrta kao prostora kreativnosti” i “Land art…”.

Slaven Tolj je hrvatski konceptualni, performativni i medijski umjetnik, kustos i kulturni radnik iz Dubrovnika, Hrvatska. Početak Toljevog umjetničkog rada oblikovale su njegova iskustva tijekom Jugoslavenskog rata, Opsade Dubrovnika od strane jugoslavenske vojske u godinama 1991. i 1992., kao i raspad bivše Jugoslavije. Tijekom kasnih 1990-ih, Slaven Tolj postupno proširuje svoje umjetničko djelovanje, uključujući teme i pitanja vezana uz političku transformaciju i pojavu multikulturalizma i globalizacije. On je jedan od osnivača Umjetničke radionice Lazareti u Dubrovniku – ključne institucije za suvremenu umjetničku scenu u Dubrovniku i Hrvatskoj. Bio je ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci od 2012. do 2020. godine, kao i umjetnički direktor Rijeka 2020 Europske prijestolnice kulture. Bio je komesar Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu 2005. godine.

Zefrey Throwell je umjetnik sa sjedištem u New Yorku koji koristi medije filma, performansa, fotografije i slikarstva kako bi orkestrirao ovu ludost koju nazivamo životom. 1000 simfonija automobilskih truba i tjedni kritičkih igara u kojima sudionici skidaju odjeću kao kritiku moderne ekonomije – projekti Throwella predstavljeni su u MoMA-i, The Whitneyu, Venecijanskom bijenalu, NY Timesu, CNN-u, NPR-u, NBC-u, Artforumu, Art in America i Modern Painters. Njegov nagrađivani dugometražni film “Flames” premijerno je prikazan na Tribeca Film Festivalu 2017. godine i distribuiran je od strane FilmRise-a. Radio je s Adamom McKayem (The Big Short, Succession) i Chrisom Smithom (Tiger King) kako bi producirali “The Oxy Kingpins”, koji će uskoro biti objavljen. Njegov sljedeći projekt je 8-dijelna serija o povijesti i budućnosti progresivnog pokreta tijekom uspona fašizma u Sjedinjenim Državama.

PROGRAM

Utorak,8.8.2023.

19 sati: crkvica sv. Duha: ZLATKO KOPLJAR : K15, video projekcija

21 sat: Trg kralja Tomislava: TOMISLAV PLETENAC: Postoji li umjetničko istraživanje?, predavanje

Srijeda, 9. 8. 2023.

19 sati: Park Hrvatskih branitelja: MARTINA MEZAK: Flags, instalacija

20 sati: Park Hrvatskih branitelja: SLAVEN TOLJ: Afazija, performance

21 sat: Trg kralja Tomislava: ZEFREY THROWELL: projekcija video radova

Četvrtak, 10. 8. 2023.

18 sati: Trg kralja Tomislava: BRANKO FRANCESCHI, razgovor s umjetnicima

20 sati: ulica sv. Roka: ALEN NOVOSELEC, performance

21 sat: Trg kralja Tomislava: DRAŽENKO KOPLJAR: Umjetna inteligencija i umjetnost, predavanje