Predstavljena knjiga Davora Briškog “100 slomljenih žena i 1 podmetnuta jabuka”

U Gradskoj knjižnici Rijeka predstavljena je zbirka kratkih priča i lirskih zapisa Davora Briškog, odnosno Davora Grgurića, pod naslovom “100 slomljenih žena i 1 podmetnuta jabuka”. Riječ je o knjizi u kojoj se autor kroz stotinu i jedan zapis kreće prostorom između kratke priče, crtice i pjesme u prozi, gradeći osebujan literarni panoptikum ženskih sudbina.

Uz autora, u predstavljanju je sudjelovala književnica, kritičarka i profesorica Biserka Goleš Glasnović, jedna od recenzentica knjige, koja je preuzela i ulogu moderatorice programa. Druga recenzentica, književnica Darija Žilić, bila je spriječena prisustvovati promociji.

Program su dodatno oblikovala čitanja ulomaka iz knjige. Tekstove su čitali Biserka Srna Grgurić i sam autor, dok je glazbeni dio večeri donio mladi školovani glazbenik Marin Bilić iz Novog Vinodolskog, koji je na harmonici izveo manje poznatu minijaturu Dore Pejačević “Molba” i još jednu minijaturu iz opusa “Sjećanje”. Taj se glazbeni trenutak skladno uklopio u tematski okvir knjige, njezin ženski panoptikum i kolaž različitih ženskih sudbina.

Govoreći o nastanku zbirke, Davor Briški istaknuo je kako svaki autor dobro poznaje trenutak u kojem tekst još “vrije” i “kuha” u glavi, kao i teškoću odluke kada ga treba pustiti u javnost.

– Svi koji pišu znaju koliko to vrije, kuha, koliko čovjek preslaguje u glavi. To ponekad traje godinama. Problem je kada se moraš odgurnuti od toga, ali i trenutak kada ga moraš otpraviti u javnost. Ovo je taj trenutak, rekao je autor, dodajući kako je zbirka nastajala dugo i više puta bila dorađivana.

Naglasio je i da nije od autora koji bi svoje tekstove smatrao konačnima i nedodirljivima.

– Uvijek bih nešto mijenjao, nadodao, oduzeo. To je tako. Ali u jednom trenutku rekao sam: sad je to to. Ide van, kazao je Briški.

Biserka Goleš Glasnović predstavila je Davora Briškog kao osebujnog suvremenog autora koji djeluje u više područja, kao književnik, pjesnik, prozaik, novinar, urednik i radijski autor, posebno ističući njegov rad na očuvanju goranske baštine, starog delničkog govora, narječja, jezika i legendi vezanih uz goranski kraj.

U osvrtu na knjigu istaknula je kako se u Briškijevim zapisima prepoznaju različite forme: crtica, kratka priča i pjesma u prozi. Upravo je pitanje forme bilo jedno od polazišta razgovora.

Autor je objasnio da je početna zamisao bila napisati zbirku pjesama u prozi, no kako je knjiga rasla, tako se mijenjala i širila njezina unutarnja struktura.

– Kako je zbirka rasla, počeo sam dobivati ideju da bih mogao napraviti ludi kolaž ženskih sudbina, od onih omalovažavanih i potlačenih do heroina. Unutar zbirke neke su doista pjesme u prozi, neke su crtice, a neke su zašle u kratku priču. Zato sam stavio podnaslov: lirski zapisi o ženama, rekao je Briški.

Knjiga ne donosi idealiziranu sliku ženstva, nego niz različitih ženskih likova, sudbina i glasova, od vedrijih tonova do tamnijih, grotesknih i tragičnih priča. Goleš Glasnović pritom je naglasila kako autor žene prikazuje iz različitih perspektiva: ponekad u prvom licu, ponekad kao bliske osobe, ponekad gotovo kao opći znak ženskog iskustva, a ponekad kroz glas nekog drugog lika.

Briški je potvrdio kako mu je upravo ta raznolikost bila važna.

– Negdje pišem kao ‘mi’, ja i moja draga, negdje su to ‘oni’, negdje pišem kao ‘ona’, negdje neutralno pripovijedam, a negdje u prvom licu, kao da piše žena. Htio sam panoramu raznih likova i sudbina. Onda sam to dozirao, gradio, smanjivao, pa pred kraj stavio dosta jake priče, rekao je autor.

Govoreći o mogućim reakcijama na činjenicu da kao muškarac piše o ženama, Briški je naglasio da si autor ne smije unaprijed nametati granice koje bi onemogućile umjetnički izraz.

– Ako ćemo si kao autori nametati limite, onda se ne možemo ni izraziti. Autor mora imati dozu hrabrosti, ali i mogućnost da se izrazi kako hoće, rekao je dodavši da knjiga nije u cijelosti mračna, ali ni idealizirana.

– Osjećao sam se kao da skladam. Kad se ide kroz knjigu, stekne se dojam da se gradira: ljepši tonovi, mračniji, svjetliji, tamniji… Nije u cijelosti crna, niti je u cijelosti lijepa. Moja je poruka plemenita. Želio sam kroz poigravanje ulogama, karakterima i sudbinama ostati na tragu ljudskosti i plemenitosti koje moraju biti prisutne u društvu”, zaključio je autor.

Davor Grgurić, koji objavljuje i pod imenom Davor Briški, rođen je 1978. godine u Rijeci. Diplomirao je upravno pravo na riječkom Pravnom fakultetu, predsjednik je riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika, Etno-udruge “Prepelin’c” Delnice i udruge “Glazbeni susreti Gorskog kotara”. Novinar je Radija Gorski kotar, gdje od 2002. uređuje dijalektalno-etnološku emisiju “Radio Ž’rjoafka”, a uređuje i časopis “Književna Rijeka”. Poznat je i kao kantautor, promicatelj goranske narodne baštine te pokretač projekta osnivanja Etnografskog muzeja Gorskog kotara u Delnicama.

Istaknutu fotografiju snimio Kristian Sirotich