U središtu Čabra, bajkovitog gradića smještenog uz rijeku Čabranku i hrvatsko-slovensku granicu, nalazi se jedan od prepoznatljivih tragova prošlosti Zrinskih u ovom dijelu Hrvatske. Kaštel, odnosno dvor Zrinskih iz 17. stoljeća, čija je povijest neraskidivo povezana s razvojem samoga Čabra, ali i s gospodarskim pothvatima kojima je plemićka obitelj Zrinski nastojala iskoristiti prirodna bogatstva Gorskoga kotara.
Od željezne rude do gospodarskog središta
Čabar se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1642. godine, u Grobničkom urbaru grofa Petra Zrinskog. Područje je prije toga bilo povezano s Frankopanima, a potom je prešlo pod vlast Zrinskih. Upravo će u njihovo vrijeme Čabar doživjeti snažniji gospodarski razvoj. Važan trenutak u razvoju Čabra bila je 1651. godina kada je Petar Zrinski, zahvaljujući nalazištima željezne rude u okolici, pokrenuo proizvodnju željeza. U Čabru su podignuti talionički pogoni i kovačnice, a uz gospodarske objekte nastajale su i zgrade potrebne za smještaj radnika.
Razvoj proizvodnje privukao je nove stanovnike, među kojima i doseljenike iz Kranjske. Čabar se tako iz manjeg naselja postupno pretvarao u gospodarsko središte, a upravo je razvoj vezan uz rudnike i preradu željeza potaknuo brži razvoj naselja. U tom je gospodarskom kompleksu svoje mjesto imao i Zrinski dvor koji datira iz 1651. godine. Od izvornog kompleksa do danas su sačuvani dio zida, kula te svodovi u prizemlju središnjeg objekta.
Kaštel koji je mijenjao izgled
Dvorac se tijekom stoljeća mijenjao i dograđivao, pa današnja građevina nije u potpunosti istovjetna izgledu koji je imala u vrijeme Zrinskih. Prema službenim podacima Grada Čabra i dostupnim povijesnim pregledima, nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine posjed Zrinskih više nije ostao u njihovim rukama. Čabarski posjed je tada pripao Ugarskoj, a 1692. godine Austrijskoj komori. Kasnije je, 1798., posjed ustupljen Matiji Josipu Paraviću, dok je nakon smrti njegova sina Polikarpa 1866. godine prešao u nasljedstvo obitelji Ghyczy. Tako je dvor tijekom vremena izgubio prvotnu funkciju središta vlastelinskoga posjeda, ali je ostao važan materijalni svjedok razdoblja u kojem su Zrinski u Čabru povezali plemićku upravu s proizvodnjom i iskorištavanjem lokalnih prirodnih resursa. Drugim riječima, na temelju mijenjanja dvorca i njegovog vlasništva zgodno se može pratiti i povijesni tok tog područja.
Objekt je posljednjih desetljeća dobio i novu ulogu. U njemu se nalaze zavičajna zbirka, galerija umjetničkih slika Vilima Svečnjaka (1906-1993) – hrvatskog akademskog slikara i grafičara – te Interpretacijski centar kulturno-turističke rute Putovima Frankopana.
Dio unutrašnjosti dvorca očuvan je u potpuno starinskom stilu, sa starim predmetima iz domaćinstva, dok je dio uređen u maniri ostalih interpretacijskih centara unutar rute Putova Frankopana. Tako se održava tradicija vezana za taj kraj, odaje počast “najvećem zelenom parku na svijetu”, a pritom se posjetiteljima nudi prilika za upoznavanjem s jednom od, očigledno, najutjecajnijih povijesnih obitelji na ovom području. I ponekad je, uz gledanje šire slike, jasno zašto joj se i pridaje toliko važnosti.
Više od zidova
Povijest čabarskog dvorca zato nije samo priča o jednoj plemićkoj građevini. Ona govori i o vremenu kada su prirodni resursi Gorskog kotara postali temelj gospodarskog razvoja, o dolasku novih stanovnika, razvoju proizvodnje željeza i promjenama koje su oblikovale Čabar.
Danas preostali dijelovi kaštela podsjećaju na razdoblje u kojem je Petar Zrinski u Čabru gradio gospodarsku osnovu svojega posjeda. Istodobno, muzejski i interpretacijski sadržaji u dvorcu pokušavaju tu prošlost približiti suvremenom posjetitelju. Unutar kompleska nalazi se i knjižnica, Ogranak matice hrvatske Grada Čabra, kao i druge upravne i administrativne funkcije Grada Čabra.
U gradu koji se razvijao na rubu šumovitoga Gorskog kotara, daleko od velikih hrvatskih urbanih središta, dvorac Zrinskih ostao je jedan od najvidljivijih materijalnih tragova vremena u kojem su Čabar i njegova okolica imali važnu gospodarsku ulogu. Njegova vrijednost danas nije samo u onome što je od građevine sačuvano, nego i u povijesnom kontekstu koji čuva: priči o Zrinskima, razvoju Čabra i gospodarskoj povijesti Gorskoga kotara. A tko je zainteresiran otkrivati tragove te povijesti, trebao bi zastati u Čabru, pa makar i samo radi ljepote samoga mjesta.
Istaknuta fotografija: Franka Blažić
#Čabar #Dvorac Zrinskih #Frankopani #Gorski kotar #Kaštel
