Intervju s Anom Bratić, predsjednicom HULU Split, sam vodila po otvorenju izložbe Dina Bićanića. Iako otvaranje svake izložbe iziskuje puno organizacijskog napora, Ana je ipak uhvatila priliku da podijeli svoju viziju i misiju daljeg rada HULU Split.
Ana Bratić rođena je 1995. godine u Splitu, a 2019. diplomirala je filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Svoje profesionalno djelovanje započela je kroz Nastavne baze Filozofskog fakulteta u Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika – Split, gdje je nakon diplome nastavila stručno osposobljavanje.
Sudjelovala je u provedbi kulturnih aktivnosti na projektima i izložbenim programima različitih udruga i umjetničkih organizacija, uključujući YELO Production, Split Nomad Gallery, HULU Split i Studio -21-. Aktivno surađuje na brojnim festivalima i projektima nezavisne kulturne scene te djeluje i kao nezavisna kustosica.
Ana, za čitatelje ArtKvarta, molim vas nekoliko riječi o budućim suradnjama, vizijama, dugoročnim planovima, problemima s umjetnošću u Splitu i načinima na koje se može uopće popraviti slika umjetnosti. Vjerujem da može biti bolja i vjerujem da ima prostora za napredak, pa općenito jedan presjek kroz sve.
Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split (HULU Split) nacionalno je strukovno udruženje koje okuplja umjetnike svih vizualnih područja i povjesničare umjetnosti. Udruga trenutno broji više od 500 članova te, uz stručni i administrativni rad, aktivno djeluje i na području izložbene djelatnosti.
Glavni galerijski prostor udruge je Salon Galić, gdje se svake godine provodi redovni izložbeni program. Program se oblikuje putem javnog natječaja, odnosno poziva, pri čemu stručno tijelo odabire izložbe. Uz odabrani program, u njega su često uključene i dugoročnije suradnje s ostalim kulturnim akterima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Osim izložbi u Salonu Galić, HULU Split aktivno širi svoj program kroz međuinstitucionalne suradnje s drugim udrugama, institucijama i fakultetima. Tako organiziramo izložbe i u prostorima Centra za cjeloživotno obrazovanje Zlatana Vrata, odnosno Loggi Zlatnih vrata, na Filozofskom fakultetu u Splitu te u Galeriji Zoje Dumengjić pri KBC-u Split, gdje svake godine predstavljamo nekoliko izlagača. Često surađujemo i s Galerijom umjetnina Split te Muzejom grada Splita.
Posebno vrijedan projekt vezan uz Muzej grada Splita i Dioklecijanove podrume odnosi se na revitalizaciju tog prostora kao izložbenog segmenta. U sklopu pilot-projekta Venecijanskog bijenala prošle smo godine ugostili Tomu Savića Gecana i Gorana Petercola, dok ove godine predstavljamo Vlatku Horvat kroz projekt Venecijansko bijenale – Program 210 pod kustoskim vodstvom Bože Kesića. Gostovanje je planirano krajem godine, kroz studeni i prosinac.
Kad smo kod toga, pretpostavljam da je to bila uska suradnja vezana i uz grad koji je morao odobriti korištenje prostora, je li tu bilo administrativnih zapreka, jeste naišli na suradnju od strane grada?
S Gradom Splitom imamo dobru suradnju, a ove smo godine uspješno riješili i pitanje korištenja Salona Galić. Što se tiče Dioklecijanovih podruma, njima upravlja Muzej grada Splita, s kojim imamo dobru komunikaciju, tako da nismo imali problema s rezervacijom termina.
U ožujku smo ugostili vizualnog i glazbenog umjetnika Leonarda Loscialea s multimedijalnom instalacijom Plesni peristil, koja je bila popraćena i glazbenim performansom.
Grad Split pokazao je i značajan interes za naš rad i projekt vezan uz Venecijanski bijenale te nas je prošle godine dodatno financijski podržao. Osim toga, Turistička zajednica grada Splita bila nam je jedan od sponzora, a ove smo godine putem gradskog javnog natječaja osigurali dodatna sredstva za nastavak projekta.
Ima li odaziva, odnosno ima li prepoznavanja grada, županije i svih ostalih institucija, pozitivnog odjeka što se tiče financiranja; jesu li susretljivi? Prepoznaju li umjetnost kao važnu domenu razvoja grada?
Što se tiče suradnje s Gradom Splitom, iz vlastitog iskustva mogu reći da nisam imala većih poteškoća. Grad je redovito pružao podršku našim projektima, osobito kada su u pitanju bili dugoročni ili projekti većeg obima. Naravno, uvijek postoji želja za većim sredstvima, no to su već neka druga pitanja. Proces financiranja ide kroz javne pozive, koji su standardni način raspodjele sredstava. Kao udruga s 80 godina postojanja, sigurno imamo određene prednosti u odnosu na manje udruge, galerije i slične inicijative.
Međutim, smatram da postoji prostor za poboljšanje, osobito u pogledu natječaja koji bi poticali umjetničku produkciju i stvaralaštvo samostalnih i profesionalnih umjetnika. Trenutno je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske jedino tijelo koje raspisuje poseban natječaj u tom području, ali mislim da bi i lokalne zajednice trebale uzeti u obzir da dio svog proračuna usmjere prema tim potrebama.
Nažalost, takva vrsta natječaja i javnih poziva i dalje značajno izostaje, zbog čega su umjetnici često prisiljeni na kompromise i vlastita ulaganja. Iako suradnja s Gradom, u mom iskustvu, nije imala većih problema, smatram da bi se trebalo više raditi na tome da se financijski podrži vizualno stvaralaštvo i umjetničke inicijative na lokalnoj razini.
Kad smo već kod HULU-a, prva ste žena na mjestu takve institucije, mlada perspektivna osoba. Možete li više o tome, s obzirom na to da je ipak jedna čast biti u takvoj situaciji, na takvome mjestu i objedinjavati i umjetnost i umjetnike te kreirati programe?
Program HULU Splita formira se isključivo kroz transparentne procese, javni poziv i stručno žiriranje prijava, tako da moj osobni utjecaj na izbor programa ne postoji. Moj zadatak je, prije svega, održavati dobre odnose s drugim institucijama i povezivati se s članovima udruge, jer oni su ti koji aktivno sudjeluju u stvaranju i razvoju projekata. Iznimna mi je čast da sam u povijest Udruge ušla kao prva žena na predsjedničkoj poziciji. Prvenstveno se u svom poslu oslanjam na znanje i kompetencije kojem sam stekla tijekom više od tri godine radnog iskustva unutar HULU Splita.
Što se tiče administrativnog dijela, koliko on vremena sad uzima vama, pretpostavljam vašeg umjetničkog smjera za kojeg biste isto tako rado radili i usmjeravali?
Pa, administracija svakako oduzima vrijeme. Međutim, moram priznati da to za mene nije problem, jer smatram da je važno da se u tom dijelu posla dobro snalazim i da učim kako upravljati svim aspektima poslovanja udruge. Ono što se od mene traži jest vođenje udruge prema zakonima i normama, tako da sve mora funkcionirati na propisan način. Iako administracija zahtijeva vrijeme, nastojim se dobro organizirati i na sreću uz mene je tim ljudi koji mi u tome pomaže. HULU Split nije samo predsjednik/ica, tu su i mnogi drugi, dragi ljudi koji obavljaju ključne zadatke i čine organizaciju i poslovanje udruge uspješnom.
Koga biste izdvojili?
Definitivno bih izdvojila Moiru Orlić, koja je u stručnoj službi i koja je već 30 godina s nama. Anu Šećer Wilhelm, koja je zadužena za financije, te Ivora Igreca, koji također godinama aktivno doprinosi radu udruge. Svi zajedno radimo na svojim područjima i činimo sve što možemo da bismo ostvarili postavljene ciljeve. Osim nas, tu su i upravna tijela, komisije, umjetnički savjeti i nadzorni odbor, svi sastavljeni od naših članova. To su aktivni članovi koji svojim angažmanom osiguravaju nesmetano funkcioniranje udruge i njezin uspješan rad.
Što se tiče budućih radova, odnosno izlaganja, postoji li sad već nešto što znate da nam možete reći da nas očekuje ili je to iznenađenje?
Nije baš iznenađenje, jer smo već formirali program sredinom kolovoza prošle godine. Sezonu smo započeli izložbom Totem(i) Dražena Pejkovića u Salonu Galić, a trenutno je u Salonu Galić otvorena izložba Dina Bićanića Fear of the Dark. Sljedeće na rasporedu je međunarodna suradnja, odnosno izložba tajvanske umjetnice Pei-Han Lin, koja trenutno živi i radi u Norveškoj. Također, sklopili smo sporazum sa SULUV-om, strukovnom udrugom iz Novog Sada koja ima sličnu povijest i misiju kao i mi. Kroz ovaj sporazum radimo na razmjeni mladih umjetnika i kustosa. Planiramo i rezidencijalni program, međusobno umrežavanje i upoznavanje s lokalnim umjetničkim scenama. Također, važno je istaknuti izložbeni projekt umjetničkog dua TARWUK, Bruna Pogačnika Tremowa i Ivane Vukšić iz New Yorka, koji spaja kazališnu scenografiju i vizualnu umjetnost. Razgovarali smo s Hrvatskim narodnim kazalištem Split te Centrom za kulturu u Osijeku, s kojima planiramo suradnju. Osim toga, na Filozofskom fakultetu u Splitu nastavljamo s projektom Reper, kojeg vodi profesor Dalibor Prančević, a ove godine, u suradnji s njima, pružamo podršku u produkciji rada Neli Ružić.
Što biste rekli, može li Split bolje što se tiče zainteresiranosti za umjetničke radove i kako uopće doprijeti do ljubitelja umjetnosti i kako ih osvijestiti malo više?
Mislim da postoji prostor za unaprjeđenje, ali već provodimo nekoliko praksi. U Salonu Galić i kroz cijeli naš program, svi naši sadržaji su besplatni i otvoreni za sve. Osim toga, imamo program volontiranja u kojem sudjeluju i mladi studenti i učenici, ali i stariji ljudi, uključujući umirovljenike koji su povezani s prostorom ili imaju interes za umjetnost. Jedan od projekata koji je posebno namijenjen mlađoj populaciji je Art Q. Pokrenut 2021. godine. Art Q je doživio nekoliko izmjena i prilagodbi, a danas se temelji na mobilnoj aplikaciji koja povezuje galerije, muzeje i kulturne institucije sa srednjim školama u Splitu. Kroz ovu igru, mladi posjetitelji mogu započeti u Salonu Galić, skenirati QR kodove, odgovarati na pitanja vezana uz izložbe, te kroz proces istraživanja i učenja o umjetnosti, otkrivati nove galerijske prostore. Cilj je motivirati mlađu populaciju da aktivno sudjeluje u kulturnom životu grada na zabavan, edukativan i interaktivan način, uz mogućnost osvajanja nagrada.
Vizualno, internetski, znači sve je objedinjeno?
Da, imamo aktivnu web stranicu i prisutni smo na društvenim mrežama, tako da su naši sadržaji lako dostupni i online. Trudimo se održati dobru digitalnu prisutnost, iako uvijek postoji prostor za poboljšanja. S obzirom na naše kapacitete – kako ljudske, tako i financijske – radimo u okviru svojih mogućnosti da bismo to održali na što višem nivou.
Hvala i puno sreće u daljem radu!
Istaknuta fotografija: preuzeto s Vizkultura.hr; autorica: Žaklina Antonijević
#Ana Bratić #HULU Split #razgovor #Split #Umjetnost
