18. izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, iza čije organizacije stoji filmologinja i filmska kustosica Tanja Vrvilo, u Art-kinu se održava od 27. do 29. siječnja uz standardno bogat i rijetko viđen filmski i diskurzivni program
Prvi dan gostovanja Filmskih mutacija u Art-kinu znaku je veterana španjolske kinematografije Víctora Ericea koji se riječkoj publici predstavlja dvama filmovima – svojim hvaljenim i višestruko nagrađivanim redateljskim prvijencem „Duh košnice“ (1973.) te posljednjim filmom „Zatvori oči“, premijerno prikazanom na prestižnom filmskom festivalu u Cannesu 2023. godine.
Drama „Duh košnice“ – na programu u ponedjeljak, 27. siječnja u 17 sati – smatra se remek-djelom španjolske, ali i svjetske kinematografije. Smješten u malom gradu u Španjolskoj nedugo nakon građanskog rata i uspostave Francova režima, film donosi portret mlade djevojke Ane, prateći njenu obiteljsku i školsku dinamiku, njenu fascinaciju američkim horor filmom „Frankenstein“ iz 1931. i istraživanjem ukletog doma i krajolika, čineći suptilne reference na mračnu politiku tog vremena te vrlo simboličan prikaz života pod Francovom vlašću. Nastavak programa istog dana s početkom u 19 sati donosi razgovor s Víctorom Ericeom kojeg će, putem videopoziva, moderirati filmolog dr. sc. Tomislav Brlek, a večer se zaključuje projekcijom Ericeove najnovije drame „Zatvori oči“, s početkom u 20 sati.
U svom posljednjem uratku o nestanku poznatog španjolskog glumca, Erice koristi strukturu film-unutar-filma kako bi nakon tridesetogodišnje cenzure isporučio svoj povratnički trosatni komad o sjećanju, identitetu, starenju i samom filmskom mediju, njegovoj moći da zaposjedne naše snove te probudi naše znanje i strahove.
Drugi dan programa, 28. siječnja, u Art-kino donosi dva dokumentarna filma: u 17 sati na repertoaru je nagrađivani dokumentarni film „Tri sestre“ iz 2012. u režiji Wanga Binga o trima sestrama u dobi od četiri, šest i deset godina koje žive same u maloj seoskoj obiteljskoj kući u visokim planinama kineske regije Yunan, dok je u 20 sati na programu novi film katalonskog vizualnog i izvedbenog umjetnika i stalnog autora festivala Alberta Serre „Usamljena poslijepodneva“ iz 2024. godine.
Serrin dokumentarni prvijenac „Usamljena poslijepodneva“ donosi portret aktivne zvijezde borbi s bikovima, Andrésa Roca Reya, koji gledatelju omogućuje razmišljanje o intimnom iskustvu toreadora koji preuzima rizik suočavanja s bikom kao osobnu dužnost iz poštovanja prema tradiciji i kao estetski izazov koji stvara oblik prolazne ljepote kroz materijalnu i nasilnu konfrontaciju između ljudske racionalnosti i brutalnosti divlje životinje.
Posljednjeg dana Filmskih mutacija u Art-kinu, 29. siječnja u 17 sati, na repertoar stiže blok kratkih filmova Irene Vrkljan i Haruna Farockija. Program donosi četiri filma Irene Vrkljan („Posveta jednoj kući“, „Faroghi snima“, „Berlin nije na prodaju“, „Berlin“) te dva filma Haruna Farockija („Faroqhi snima“, „Jean-Marie Straub i Daniéle Huillet rade film prema romanu Franza Kafke Amerika“).
U nastavku, s početkom u 19 sati, održava se razgovor s gostujućim redateljem Alexandrom Horwathom, čiji se novi dokumentarni film „Henry Fonda za predsjednika“ premijerno prikazuje u 20 sati. U razgovoru, pored redatelja Horwatha, sudjeluje kustosica, književnica i urednica te umjetnička suradnica na filmu Regina Schlagnitweit i Bert Rebhandl, uvaženi filmski kritičar i esejist te suosnivač i urednik časopisa Cargo, uz moderatoricu Tanju Vrvilo.
„Henry Fonda za predsjednika“ ekspanzivni je filmski esej u kojem redatelj otkriva kinematografsku Amerikanu očima, tijelom i glasom, kožom i kosom Henryja Fonde. Prvi je to Horwathov film u užem smislu, monumentalna kompozicija filma detalja, političke komedije, arhivističke strasti i inteligencije filmskog stroja.
Projekt o politikama filmskog kustostva pod naslovom „Filmske mutacije: festival nevidljivog filma“ pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s autorima propulzivne korespondencije Alexanderom Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Jonathanom Rosenbaumom, Adrianom Martinom i Kentom Jonesom, objavljenih u časopisu „Trafic“ 1996., s namjerom stvaranja lokalnog prostora za istraživanje odnosa i kretanja među inovativnim filmskim praksama unutar širokog područja manjinske, manje vidljive povijesti filma. Programe Filmskih mutacija od prvoga izdanja 2007. godine osmišljava se na temelju filmoloških, teorijskih ili filozofskih uvida o praksama filma i pokretnih slika koje potiču znanja i nadahnuća o različitim pozicijama kritičkog i umjetničkog mišljenja.
Ulaznice za filmove su u prodaji, a dostupne su na blagajni Art-kina koja se otvara sat vremena prije početka prve projekcije u danu i putem stranice ulaznice.hr. Ulaz na program Filmskih mutacija u potpunosti je slobodan članicama i članovima Filmskog kluba Art-kina.
Više informacija potražite na sljedećoj poveznici.
Istaknuti vizual: Art-kino
#Art-kino #Festival nevidljivog filma #Film #Filmske mutacije #Tanja Vrvilo
