Nakon što je održan okrugli stol projekta „Estetski, etički i ontološki izazovi postdigitalne umjetnosti“, u okviru izložbe „AesthEtic“ postavljene u Galeriji O.K., uslijedio je završni dio programa. Naime, 15. veljače, održana su dva predavanja u Galeriji O.K., točnije, jedno istraživanje-performans i jedno predavanje.
Prva na redu je bila prof. dr. Barbara Lüneburg, akademska violinistica, performativna umjetnica te voditeljica doktorskih programa na Anton Bruckner Private University, koja je predstavila svoje istraživanje Embodying Expression, Gender and Charisma – Breaking Boundaries. U ovome radu, s još dvoje kolega, Lüneburg istražuje neophodnost ljudskog tijela, kao sastavne komponente glazbenog izričaja, spola i karizme, istražujući utjelovljene tehnike i tjelesne rutine iz subjektivne i objektivne perspektive. Nakon 15 godina rada kao skladateljica i violinistica, Lüneburg se odlučuje posvetiti istraživačko-performativnom pristupu izvedbenih umjetnosti. Kako performer/izvođač radi? Koji je kreativni potencijal izvođača? Kako oni formiraju i prenose dio glazbe prema publici? Samo su neka od pitanja koja se postavljaju tijekom istraživanja. Umjetnica u svojem istraživanju kreće od glavnog pitanja: Gdje se nalazi kreativni potencijal izvođača? Kao rezultat spajanja umjetničkog istraživanja i klasične glazbe, nastala je metoda „Re-enacting Embodiment”, putem koje se nude alati za redefiniciju ustaljenih rutina unutar instrumentalne izvedbene prakse, kao i prostor za rekonstruiranje pojedinih načina izražavanja i performativnog identiteta. Istraživanje ispituje socio-kulturni sustav koji okružuje ovu praksu i predstavlja raznovrsnije vrijednosti u području klasične izvedbene prakse. Kao temelj za svoj rad, umjetnica izabire Sonatu za violinu, Balada broj 3, Eugèna Ysaÿe. Kao prvi korak, umjetnica snima svoju verziju sonate, nakon čega reinterpretira dvije izvedbe sonate, izvedene od strane solista Maxima Vengerova i Hilary Hahn. U trećem koraku, odvaja audio snimku od vizualnog materijala, kako bi proučila izvedbe solista do najsitnijih audio detalja, koje kasnije reproducira unutar svojeg vizualnog repertoara utjelovljenih tehnika. U završnom koraku, Lüneburg kombinira gestikulaciju solista: njihove facijalne ekspresije, stav, pokrete tijela i ruku s pomoću kojih istražuje ulogu tijela kao alata za ekspresije. Izvodeći pokrete drugih solista, umjetnica dobiva jedan posve novi način doživljaja muzike – sam način na koji osoba drži violinu, već mijenja percepciju doživljaja izvedbe.
Drugo je predavanje održao Marko Ciciliani, skladatelj i intermedijalni izvedbeni umjetnik, profesor za kompoziciju računalne glazbe i dizajn zvuka na Institutu za elektroničku glazbu i akustiku (IEM) Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu. Nazvano 7:4-seven to four, predavanje govori o povijesti prve električne gitare. Danas je općeprihvaćena činjenica kako je George Beauchamp zaslužan za patentiranje prve električne gitare 1933., nazvane „tava” (eng. frying pan). Temelj patenta je bio u elektromagnetskim zavojnicama (eng. pickup), čiji patent mu se prepisuje. No, Ciciliani donosi kompletno nova saznanja, te nastanak pickup-a smješta 100 godina ranije, u 1833., te ju pripisuje britanskoj inovatorici, njemačkog podrijetla, Singlidi Stern. Kćer bogatog tekstilnog industrijalca, Singlida je imala pristup tekstilnoj industriji i njenim strojevima iz prve ruke. Iskoristila je princip namotavanja tkanine na komad drva, te stvorila elektromagnetsku zavojnicu koju koristi električna gitara „tava” iz 1933. Također, zanimljiva je pretpostavka da je upravo ime Ziggy Stardust, inače alter ego Davida Bowiea, deriviralo od imena Singlida Stern – Stern na njemačkom znači zvijezda.
Ovim zanimljivim predavanjima, završen je ovogodišnji program projekta „Estetski, etički i ontološki izazovi postdigitalne umjetnosti“, koji je proveden u suradnji Centra za inovativne medije (APU) i Katedre za Estetiku (FF) Sveučilišta u Rijeci. Izložba, okrugli stol, predavanja i performans – održan je sasvim zadovoljavajući set događaja koji tematizira recentna pitanja iz svijeta umjetnosti.
Fotografije: Klara Stilinović
