U petak, 10. studenog, u novom Arheološkom muzeju Istre u Puli, održana je četvrta konferencija „Izazovi galerija u razvoju publike”, u organizaciji udruge Atanor, voditeljice projekta Nele Simić i kordinatorice Anje Tomljenović.

Kao što je istaknula Simić, „galerije diljem svijeta svoj su mikro pogled preusmjerile na makro razinu – stvaraju se suradnje kakve nisu prije bile moguće, a uz to, one se događaju sve brže i u značajno većem opsegu. Uočavamo porast trenda u samoorganiziranju i umrežavanju galerija, kao i u osnivanju suradničkih platformi koje su usmjerene na različite ciljeve (ovisno o temi, geografskom položaju, viziji, estetici, etičkom pristupu i slično) i zauzimaju različite oblike, određene prioritetima i snagama uključenih dionika.” S ciljem umrežavanja i zajedničkog rasta, konferencija je u fizičkom prostoru Arheološkog muzeja, okupila galeristice i galeriste iz Hrvatske i regije (Slovenija, Srbija), kako bi zajedničkim susretom, izmjenom iskustava – primjera dobrih praksi i uspješnih galerijskih i izlagačkih projekata, doprinjela njihovom umrežavanju, ali i diskusiji o zajedničkim mogućnostima, te s druge strane, relevantnim prijetnjama i zaprekama:

Iako suradnja može potaknuti kreativnost, povećati produktivnost, izgraditi osjećaj zajedništva, poboljšati rješavanje problema i rezultirati novim idejama, ona je jedan od često nedovoljno korištenih oblika djelovanja. Osim toga, potencijal suradnje na našoj sceni nedovoljno je istražen, a galerijske suradnje uglavnom su kratkoročne i projektno orijentirane.

Nela Simić

Okrugli stol četvrte konferencije *Izazovi galerija u razvoju publike*

Od okupljenjih stručnjaka, dr. sc. Mara Ambrožič Verderber (Obalne galerije Piran), predavanjem Institucionalni pomaci: pristupi i strategije razvoja umjetničkih institucija u 21. stoljeću, na samome početku konferencije, ostavila je malo koga ravnodušnime, i tako na konkretnim primjerima prikazala domete izgradnje mostova između lokalne sredine, šire regionalne stvarnosti i međunarodne sfere, uz istovremenu suradnju s utjecajnim umjetnicima, (mladim) domaćim umjetnicima, studentima, samoukim stvarateljima i lokalnom samoupravom te državnim tijelima za financiranje.

Iz Londona, video pozivom konferenciji se pridružila Aoife Fannin (Gallery Climate Coalition), s predavanjem Stvaranje ekološki odgovornog svijeta umjetnosti, iznjevši moguće galerijske prakse kojima se suzbija prekomjerno emitiranje Co2 u atmosferu. Za okruglim stolom, sudjelovali su panelisti Danka Dimitrijević, umjetnica i članica savjeta galerije TransformArt (Beograd), Korana Littvay, voditeljica galerije Šira i fundusa umjetnina ALU Zagreb, Nataša Radojević, povjesničarka umjetnosti i umjetnička direktorica galerije Drina (Beograd) te Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti i voditelj Galerije Forum (Zagreb). U okviru Primjera dobre prakse, izlagali su Bartol Fabijanić (Kolekcionart, digitalna platforma za promociju i prodaju mladih hrvatskih vizualnih umjetnika), Marijeta Bradić, (Galerija Novo, novi prezentacijski i produkcijski prostor u Puli), Tina Širec Džodan (Prilog uz glavno jelo – edukacija na prepad, Arheološki muzej Istre i IKA-Istarska kulturna agencija). Posljednji program konferencije, Gallery Networking Lab, moderirala je Antonija Letinić (Odjel za istraživanje i razvoj Zaklade Kultura nova), između okupljenih predstavnica i predstavnika galerija odnosno medijatorskih umjetničkih inicijativa – Galerija Novo (Pula), Galerija Šira (Zagreb), HUiU (Pula), Galerija Forum (Zagreb), Galerija O.K. (Rijeka), TransformArt gallery (Beograd), Drina Gallery (Beograd), Kolekcionart (Zagreb). U okviru „laboratorija”, okupljeni regionalni predstavnici i predstavnice izlagačke scene – Feđa Gavrilović, Danka Dimitrijević, Nataša Radojević, Bartol Fabijanić, Nik Kolevshi, Marijeta Bradić, Korana Littvay, Kristina Nefat, Zlatko Tot i Katarina Podobnik, uočili su zajedničke prepreke, prvenstveno one aktualnih kulturnih politika, ujedno Hrvatske i regiona, kao i postojećih poreza na umjetnine, koji uvelike usporavaju razvoj tržišta umjetnina, što biva glavnim razlogom nerijetkih „sivih” praksi prodaje umjetničkih djela – bez računa.

GALLERY NETWORKING LAB, Izazovi galerija u razvoju publike

– „Regionalna suradnja je jedina budućnost koju hrvatska umjetnost može imati što se tiče pozicioniranja u trenutačnom svjetskom umjetničkom poretku. Prvi razlog je možda prizeman, ali unutar njega se odvija ekonomija liberalnog poretka, a on se zove: tržište. Veće tržište znači veće mogućnosti prezentacije. Drugi je razlog povijesna povezanost susjednih prostora koja je, jednako kao i u svakom drugom dijelu svijeta, uzrok dubljih kreativnih odnosa, ispreplitanja kultura i djelomičnog stvaranja zajedničke kulture”, kazao je Feđa Gavrilović.

– „Izazovima nikada kraja. Pitanje za priručnik. Elem, mislim da je najveći izazov za većinu nas sa prostora Balkana ili ex Yu da postanemo internacionalno vidljivi i priznati jer često počinjemo iz niže startne pozicije u odnosu na zemlje sa razvijenim sistemima, zakonima u kulturi, ulaganjima (pa samim tim i sviješću) od našeg podneblja. Shodno tome, potrebno je mnogo veće ulaganje, trud i energija u svaki segment ponaosob kako bismo vidjeli konkretne rezultate. Jedan od izazova (i problema) s kojima se često suočavam je odnos umjetnika prema vlastitoj prezentaciji ili egzekuciji rada. Većina naših jako talentiranih i regionalno priznatih umjetnika ne vodi dovoljno računa o tom segmentu, a inozemnim kolekcionarima/galerijama/umjetnicima je to nešto što se podrazumijeva i čemu se posvećuje velika pažnja. Srbiji kao zemlji koja nije članica EU je veliki problem uvoz/izvoz – transport – kao i bilo kakav vid komercijalne suradnje s inozemstvom. Dva primjera koja su mi intuitivno došla, kao što rekoh, ima ih mnogo”, kazala je Nataša Radojević.

Izazovi galerija, raspravljajući i straživajući potencijal zajedničkog djelovanja i samoorganizacije, kao i mogućnosti povezivanja za doprinos inkluzivnijoj i povezanijoj umjetničkoj sceni, i ove su godine postavili nove temelje za probitak interregionalnog diskursa izlagačkih / galerijskih praksi. Cjelodnevno je druženje okupljenih galerista/-ica, kustosa/-ica i povjesničara/-ki umjetnosti, iznjedrilo (progresivne) ideje kao moguće alate zajedničke borbe za boljim (i humanijim) uvjetima ove specifične sfere tržišta rada.