Hrvatska demokratska zajednica, sa svojim partnerima, u novom sazivu, 11. po redu, Hrvatskog sabora imat će 61 mandat. Nakon što su obrađena gotovo sva biračka mjesta tako je postalo i konačno poznato tko s kakvim kartama ulazi u pregovaračke pozicije narednih dana, pregovori svih sa svakim jedina su izvjesnost nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Iako se potpuno opravdano imaju pravo osjećati pobjednicima, jer osvojili su najviše mandata, HDZ je u isto vrijeme i gubitnik ovih izbora, uspoređuju li se rezultati s onima prije četiri godine ispada da je stranka koja je treći put uzastopno osvojila povjerenje hrvatskog biračkog korpusa, osvojila pet mandata manje, dakle polučila izvjesni neuspjeh.
O tome koliki su uspjeh polučile Rijeke pravde, koalicija koju su oko sebe okupili SDP i njihovi partneri i koja je za premijerskog kandidata kao najistaknutiju figuru ovih izbora, uz možda Andreja Plenkovića i Olega Butkovića, imala predsjednika RH Zorana Milanovića, sigurno će biti podosta riječi narednih dana. SDP i partneri osvojili su 42 mandata, jedan više nego na prošlim parlamentarnim izborima, ali puno manje od onoga što se očekivalo nakon što je postalo izvjesno da je njihov kandidat za premijera ujedno i aktualni predsjednik RH.
Najviše razloga za zadovoljstvo svakako imaju u strankama desnog korpusa, ovi parlamentarni izbori ukazuju da su neke stranke desne orijentacije u uzletu, kud i kamo bolje rezultate nego na parlamentarnim izborima održanim u srpnju 2020. godine ostvarili su Domovinski pokret, koji je s 14 mandata postao treća politička opcija u Hrvatskoj, te Most koji će u novom sazivu Sabora RH imati 11 mandata. Očito se dio HDZ-ovih birača na ovim izborima odlučio za neke druge opcije, ali ne odveć daleke
Generalno gledano, rezultatima ne mogu biti nezadovoljni niti u stranci Možemo, koja se na ovim parlamentarnim izborima izdigla iznad administrativnih granica grada Zagreba, Sandra Benčić i Tomislav Tomašević sa svojim brojnim suradnicima na terenu su očito odradili sjajan posao, što su uostalom birači i prepoznali. Veća izlaznost, koju su redom zazivale sve stranke lijeve orijentacije i koju su uoči objave prvih neslužbenih rezultata sve stranke lijeve orijentacije slavile, Možemo je očito donijela i glasove i saborske mandate, u novom sazivu imat će ih deset.
Na popisu parlamentarnih stranaka ostat će i IDS, koji je s partnerima osvojio dva mandata, Nezavisna platforma Sjever također će imati dva mandata, jedan mandat osvojio je Fokus – Republika. Kada su svim ovim mandatima pridodaju i mandati iz 12. izborne jedinice, odnosno onih osam predstavnika nacionalnih manjina popunit će se sve saborske klupe u 11. sazivu Hrvatskog sabora.
Ako se među svim strankama koje su sudjelovale na ovim izborima traže najveći gubitnici, onda dolazimo do 8. izborne jedinice. Svakako najviše razloga za razočarenje i očaj imaju u Primorsko-goranskom savezu, najjača riječka regionalna stranka do sitnih jutarnjih sati imala je saborskog zastupnika i mogla je slaviti povratak na nacionalnu scenu prvi put nakon 2007. godine, kada je u sabornici sjedio Nikola Ivaniš. No, preferencijalni glasovi, naravno i ne samo oni, na kraju su ipak odlučili da Dario Vasilić, najdugovječniji gradonačelnik jednog grada u Hrvatskoj, niti ovoga puta ne dođe do Markovog trga. Kada su u pitanju preferencijalni glasovi, tu Dario Vasilić nema razloga biti nezadovoljan, njegovo ime zaokružilo je 4033 biračica i birača, znatno više nego na svim njegovim dosadašnjim izbornim nastupima, ali ipak nedovoljno za ulazak u Sabor. Po broju preferencijalnih glasova Vasilić je ukupno na osmom mjestu u 8. izbornoj jedinici. No, ulazak u Sabor uskratio mu je Loris Peršurić, IDS-ov gradonačelnik Poreča dobio je 32 preferencijalna glasa više (4065).
Parlamentarni status izgubila je i Radnička fronta, u novom sazivu Sabora neće biti Katarine Peović, koja je dobila 3544 glasa, ali njezina stranka nije prešla izborni prag. Podosta budućih saborskih zastupnika zavidjeli bi Katarini Peović ili Dariju Vasiliću na broju glasova, ali u „velikim“ strankama i koalicijama to nikad nije bilo presudno. Presudno je na kojem je tko mjestu na popisu, odnosno tko kako kotira u stranci.
Najviše glasova u osmoj izbornoj jedinici dobio je Peđa Grbin (19982), redom ga prate Oleg Butković (19646), Mirela Ahmetović (11297), Dalibor Paus (5343), Marin Miletić (4995), župan Zlatko Komadina (4670), one koji su dobili najmanji broj glasova ne treba spominjati, opskurni politički programi i politički ekshibicionizam ponekad mogu biti jako bolni, ima ljudi za koje nisu glasali čak niti članovi njihovih obitelji. A i to ponešto govori. Ponešto govori i opredjeljenje biračkog korpusa, u 8. izbornoj jedinici očekivano najviše glasova i mandata dobila je SDP-ova koalicija, u Sabor su tako ušli Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Zlatko Komadina, Sanja Radolović, Saša Đujić i Ana Puž Kukuljan, koja je dobila 545 preferencijalnih glasova, svi rezultati ukazuju da je SDP ostao prva snaga u gradu Rijeci i PGŽ-u, iako kada je sama Rijeka u pitanju njihov kandidat nije dobio najviše glasova.
Uvjerljivo najviše glasova u Gradu Rijeci dobio je – Oleg Butković (7414), što bi možda moglo biti znakovito. Ne treba smetnuti s uma da parlamentarni izbori nikad ne odražavaju iste rezultate kao i lokalni izbori, koji biračice i birače očekuju iduće godine, ali i da na listama nije bilo nekih viđenijih riječkih političara lijeve orijentacije, poput Vojka Obersnela, bivši gradonačelnik Rijeke dobio je 3455 preferencijalnih glasova kao 14. na SDP-ovoj listi u sedmoj izbornoj jedinici, to vam je ona što se potpuno neprirodno proteže od Matulja do Pitomače. U 8. izbornoj jedinici sigurno bi prošao bolje. Inače, riječka dogradonačelnica Sandra Krpan također je bila u sedmoj izbornoj jedinici, u novi saziv Sabora ući će kao treća na listi s 933 preferencijalna glasa, što je ipak znatno više nego ih je dobio HDZ-ov direktor Hrvatske turističke zajednice, ime Kristjana Staničića, nekadašnjeg kandidata za gradonačelnika Rijeke, u 8. izbornoj jedinici zaokružio je 341 birač. Ali on ipak neće u Sabor. Osim ako stranka ne odluči drugačije.
Naime, druga snaga 8. izborne jedinice očekivano je ostao HDZ, osvojili su četiri mandata (Oleg Butković, Anton Kliman, Josip Ostrogović, Tomislav Klarić), postane li Andrej Plenković mandatar i sastavi novu vladu sasvim je izvjesno da će u njoj biti i Oleg Butković, a to bi onda značilo da će se mjesto u Saboru otvoriti za još nekoga s ove liste.
Uglavnom slijede zanimljivi dani, i kada je u pitanju politički šušur oko sastavljanja nove vlade, jer nitko sa sigurnošću ne može tvrditi koji će od tri moguća scenarija (mandatar Andrej Plenković, manjinska vlada, novi izbori) prevagnuti, ali i kada je u pitanju preslagivanje na lokalnim scenama, gdje se tek moraju napraviti razno razne analize.
#HDZ #Izbori 2024 #Oleg Butković #Sandra Krpan #SDP #Vojko Obersnel
