U četvrtak, 20. lipnja, u Palači šećera Muzeja grada Rijeke, otvorena je izložba „Klimt i Daleki istok“ s podnaslovom „Nepoznati Klimt i utjecaji dalekoistočne i afričke umjetnosti“. U autorskoj koncepciji Deborah Pustišek Antić, izložba predstavlja nastavak već poznatih uspješnica: „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ održane u Palači šećera 2021., kao i „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza“, koja je održana u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 2022. Zahvaljujući spomenutim izložbama, hrvatskoj su javnosti bile predstavljene restaurirane slike Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha iz riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca.
Kao uvod u izložbu, posjetitelji su mogli čuti tradicionalni kineski instrument „Pipa“, čiji je zvuk donio dašak dalekog istoka u naš lučki grad. Riječ pozdrava i više o samome instrumentu, govorio je Velid Đekić, voditelj odnosa s javnošću MGR.
– „Pipa“ je tradicionalni kineski žičani glazbeni instrument povijesti duge 2000 godina. Ima duguljasto tijelo kruškastog oblika i četiri žice. Poznata je po ekspresivnom rasponu i raznovrsnosti zvuka, te je sposobna istovremeno proizvesti nježne i snažne tonove. Imala je važnu ulogu u kineskoj klasičnoj glazbi, a korištena je u raznim glazbenim žanrovima i izvedbama.
U novom izložbenom projektu Muzeja, Pustišek Antić nastavila je, i proširila, istraživački kontekst riječkih Klimtovih slika, te kroz nova saznanja došla do novih interpretativnih formata. Rezultat istraživanja je predstavljen u obliku trinaest figura iz Kine, Japana i Afrike koje su nekada bile u vlasništvu Gustava Klimta, a danas se čuvaju u Muzeju Leopold u Beču.
– Današnja izložba nije značajna samo za nas Riječane, nego i za širi kontekst, upravo zbog toga što ona tematizira utjecaj istoka i istočne kulture na zapadnoeuropsku umjetnost u širem smislu. Stvaralački rad Gustava Klimta je dio svjetski relevantne likovne umjetnosti, a mi smo ovom izložbom željeli prikazati o kakvim se tu utjecajima radi, a koji su bitni za njegov rad. Ponosni smo na ovu izložbu, jer ona pridonosi internacionalnom kontekstu, odnosno prikazuje nepoznate utjecaje na velike likovne umjetnike, i to upravo ovdje u Rijeci. S ovom izložbom zatvaramo prvo „polugodište“ godine, u kojemu je bio naglasak na tri stvari: proslavi 30. obljetnice Muzeja, realizaciji i predstavljanju projekta restauracije kaljevih peći te danas Klimt – kao nastavak prezentacije Klimta u Rijeci. Izjavio je Mladen Urem, v.d. ravnatelja
O samom projektu, istraživanju i organizaciji izložbe rekla je autorica Deborah Pustišek Antić, viša kustosica MGR
– Večeras otvaramo treću izložbu u nizu, koja također nosi predznak „Nepoznati Klimt“, jer je riječ o temi koja je široj publici nepoznata, a što se tiče struke, ona ju treba još istražiti. Ideja je nastala još pri radu na „prvom nepoznatom Klimtu“ kao rezultat poznanstva s Klimtovim pranećakom, odnosno unukom Klimtove sestre Johanne. On nam je dao podršku i ustupio predmete koji se nalaze pred vama. To su predmeti koji su dio ostavštine Gustava Klimta, a nalaze se u Muzeju Leopold na dugotrajnoj pohrani. Muzej Leopold je čak pristao jednim dijelom izmijeniti svoj stalni postav kako bi neki od ovih predmeta mogli biti u Rijeci. Riječ je o predmetima afričke i daleko istočne provenijencije, a Klimtova fascinacija afričkom kulturom zasigurno je započela tijekom njegova djetinjstva i kasnijeg školovanja. Naime, tada je bilo uobičajeno da u Beč dolaze grupe afričkih plemena koje su održavale takozvana etnografska prikazivanja koja su trebala oživjeti bečki zoološki vrt. Klimt je tijekom svojih radova počeo primjenjivati dekorativne elemente koje je vidio na uporabnim predmetima tih istih plemena. Što se tiče Klimtove fascinacije dalekim istokom poznato je da je sakupljao literaturu na tu temu i da je posjedovao, osim figura i skulptura, i grafike japanskih i kineskih majstora. Tijekom posljednjih deset godina života, počeo je sve češće upotrebljavati istočnjačke motive, ali osim stiliziranih dekorativnih motiva, s vremenom je počeo prikazivati i likove Kineza i Kineskinja.
Nova izložba o Klimtu donosi nova saznanja o utjecajima na njegovo slikarstvo, ali također, i priliku da zavirimo u mali dio osobnog života samoga umjetnika. Razni predmeti, figurice i skulpture manjih dimenzija, sve one ukazuju na određenu liniju likovne inspiracije, koja je itekako vidljiva u Klimtovim slikama. Također, suradnja Muzeja grada Rijeke i Muzeja Leopold iz Beča, podsjetila nas je na razinu profesionalnosti i međudržavne institucionalne povezanosti kakvu treba češće viđati u Rijeci.
Izložbu se može pogledati do 10. studenog 2024.
Istaknuta i ostale fotografije: Aleš Suk
