Na današnji dan 1871. u naselju Sv. Barbara u Kostreni otvorena je Narodna čitaonica, jedna od važnih kulturnih i društvenih ustanova toga vremena. Osnivanje čitaonice predstavljalo je značajan korak u razvoju prosvjetnog i nacionalnog života lokalne zajednice. U razdoblju hrvatskog narodnog preporoda čitaonice su bile mjesta okupljanja, obrazovanja i promicanja hrvatskog jezika, kulture i nacionalne svijesti.
Narodna čitaonica u Sv. Barbari omogućavala je stanovnicima pristup knjigama, novinama i časopisima te je služila kao prostor za održavanje sastanaka, predavanja, kulturnih priredbi i rasprava o društvenim pitanjima. Osobito je bila važna za pomorsko stanovništvo Kostrene, koje je kroz čitaonicu pratilo politička, gospodarska i kulturna zbivanja u Hrvatskoj i Europi.
Otvaranje Narodne čitaonice 1871. godine svjedoči o razvijenoj svijesti stanovnika Kostrene o važnosti obrazovanja, kulture i očuvanja nacionalnog identiteta. Čitaonica je tijekom godina postala jedno od središta društvenog života te je ostavila trajan trag u kulturnoj povijesti Kostrene.
Javna ustanova Narodna knjižnica Kostrena službeno je osnovana 1999. Prvi koraci profesionalnog djelovanja usmjereni su na udovoljavanje zahtjevima suvremenog knjižničarstva i propisanim standardima. Zapošljava se stručni djelatnik, knjižnica započinje s redovnim radom u jutarnjoj i poslijepodnevnoj smjeni, a knjižni fond se sređuje i reklasificira. Tijekom 2001. započinje proces informatizacije knjižničnog poslovanja, a fond se računalno obrađuje. Knjižnica ulazi u program Ministarstva kulture za sufinanciranje nabave, korisnicima je omogućeno pretraživanje interneta, te se obnavlja i čitaonička djelatnost. Zahvaljujući pomnom odabiru knjižnične građe, uz redovita sredstva iz općinskog proračuna i proračuna Ministarstva kulture, knjižnica je brzo dosegnula propisane standarde.
Programski sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#Kostrena #Narodna čitaonica
