Krčki most otvoren je na današnji dan 1980. godine, čime je zauvijek promijenio prometnu i gospodarsku sliku sjevernog Jadrana.
Prvi ozbiljni koraci prema mostu krenuli su 1960., kada je naručena studija izvedivosti. Do 1964. već su bila na stolu brojna rješenja – od tunela do čeličnih i betonskih konstrukcija. Nakon razmatranja više lokacija, kao najpovoljnija odabrana je trasa preko Školja sv. Marka, zbog plitkog mora, stabilnog tla i kratkog razmaka do obale. Projekt je dobio podršku brojnih domaćih tvrtki, od zagrebačke Hidroelektre i beogradske Mostogradnje do riječkih i mariborskih građevinskih poduzeća. Osnovano je posebno poduzeće sa sjedištem u Krku koje je vodilo sve faze izgradnje, dok je za direktora imenovan Mate Mahulja, tadašnji predsjednik općine. Konstrukcija se temeljila na dva velika armiranobetonska luka, a projekt je finalizirao inženjer Ilija Stojanović. S rasponom od 390 metara, jedan od lukova bio je najveći te vrste na svijetu u to vrijeme.
Gradnja je počela 1976. i trajala četiri godine. Most je ubrzo privukao pažnju inženjera i stručnjaka iz cijelog svijeta, a posebno se istaknuo glavni inženjer Stanko Šram, koji je iza sebe ostavio 18 mostova. Otvaranjem Krčkog mosta trajektna veza između kopna i Krka postupno je izgubila svoju dotadašnju važnost, a otok je dobio stalnu cestovnu povezanost s kopnom. Most je dug 1.430 metara i dio je državne ceste D102. Njegov veći armiranobetonski luk, raspona 390 metara, zadržao je svjetski rekord među armiranobetonskim lučnim mostovima sve do 1995. godine. Nakon gotovo četiri desetljeća naplate, mostarina je ukinuta 15. lipnja 2020., čime je Krčki most postao besplatan za sve korisnike.
Istaknuta fotografija: Grad Krk s izložbe u povodu 40. godišnjice Krčkog mosta, 2020.
Programski sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#1980 #Jadran #Krčki most #Krk
