Na današnji dan, u vrtu Josipa Linića i Tonke Kućel, započela je izgradnja zgrade Hrvatske čitaonice na Trsatu, smještene preko puta dvorišta crkve Gospe Trsatske. Gradnja je trajala 15 mjeseci pod vodstvom Tome Matkovića.

Povijest Hrvatske čitaonice Trsat seže u 19. stoljeće, kada su Trsaćani u više navrata iskazali svoj nacionalni osjećaj. Godine 1871. obilježili su 200. godišnjicu smaknuća Zrinskih i Frankopana, a 1876. proslavili su osamsto godina od krunjenja hrvatskog kralja Zvonimira. U tom duhu, pojavila se ideja o osnutku čitaonice.

Prva inicijativa za osnivanje čitaonice pokrenuta je 1876. godine, kada su postavljena prva „Pravila družtva narodne čitaonice Trsatske”. Konkretni koraci za osnivanje Čitaonice započeli su iste godine, a njezin rad možemo jasnije pratiti od 1887., kada je formalno uređena.

Od osnutka Društva, Hrvatska čitaonica Trsat djelovala je u školskoj zgradi koja nije bila adekvatan prostor. Na skupštini Društva održanoj 15. siječnja 1893. godine, prijedlog Josipa Linića pokrenuo je inicijativu za izgradnju vlastite kuće. Eugen Matković predložio je 20. siječnja 1895. osnivanje građevnog odbora u sastavu: Dran Matković st., Toma Matković, Fran Šikić, Nikola Glavan kao građevni stručnjaci, te dr. Rude Linić kao pravnik.

Dana 3. svibnja 1896. održana je skupština Društva na kojoj je donesena odluka o izgradnji čitaoničkog Doma. Projekt je bio veliki i zahtjevan, ali su ga članovi Društva brzo priveli kraju. Prikupljanje sredstava za izgradnju Doma vršeno je putem izdavanja zadužnica (dionica). Upisano je bilo 500 zadužnica, a odlučeno je da se Dom izgradi na zemljištu Tonke Kućel i Josipa Linića. Osnovni nacrt Doma izradio je Toma Matković, dok je troškovnik gradnje izradio Mate Glavan. Zgrada Doma otvorena je 31. listopada 1897. godine, a projekt je djelo domaćeg arhitekta Mate Glavana.

Prvi službeni predsjednik Hrvatske čitaonice Trsat bio je Josip Linić (Pepić), rođeni Trsaćanin i lokalni trgovac koji je od mladosti gajio hrvatske nacionalne osjećaje. Hrvatske strukture okupljene oko Čitaonice dovele su na Trsat mladog i ambicioznog novinara i političara Frana Supila, koji je početkom 20. stoljeća u Rijeci pokrenuo moderno novinarsko glasilo poznato i u europskim razmjerima.

Osim svoje primarne djelatnosti, čitaonica je organizirala kulturna i humanitarna zbivanja poput koncerata, narodnih veselja, pokladnih svečanosti, recitacija, vokalnih i dramskih nastupa, predavanja i plesnih zabava.

Hrvatska čitaonica Trsat, s dugom poviješću, danas također ugošćuje Mjesni odbor Trsata, klub umirovljenika Trsata i restoran Tarsatica, te je centar okupljanja mještana Trsata za razna društvena i zabavna događanja tijekom cijele godine.

Istaknuta fotografija: Hrvatska čitaonica Trsat