Na današnji dan 1944. kao odmazdu na napad partizana na njemačku kolonu u blizini Rupe, prilikom koje je poginula nekolicina njemačkih vojnika, njemačke i fašističke jedinice izvršile su masakr stanovništva u selu Lipa. Vojne jedinice opljačkale su pokretnu imovinu, selo spalile, a 262 (ili 269) stanovnika, uglavnom žene, djecu i starce, zatvorile su u kuću na kraju sela i pobile mitraljeskim rafalima i ručnim bombama.
U rujnu 1943., nakon kapitulacije Italije, područje oko sela Lipa postalo je oslobođena partizanska zona. U selu je osnovan Narodnooslobodilački odbor i partizanska škola. Međutim, već u listopadu nacisti su okupirali područja koja su nekada pripadala Italiji i uspostavili svoju vlast. U vojarni blizu Lipe smjestila se jedna od njihovih jedinica, koju su djelomično činili bivši talijanski vojnici. Dok su mnogi muškarci iz sela pobjegli u šumu i pridružili se partizanima, žene su prikupljale pomoć za njih i redovito im dostavljale hranu i ostale potrepštine. Nacisti su stoga pokrenuli operacije čišćenja terena od „bandi”, odnosno partizana. U tim akcijama, civilno stanovništvo predstavljalo je smetnju koju je trebalo ukloniti.
30. travnja 1944., nacistički vojnici upali su u Lipu i pobili sve što su zatekli. Zvjerstva su počinjena prema „Uputama za borbu protiv banda na Istoku”, koje je odobrio Hitler, a koje su propisivale potpuno čišćenje terena, uključujući ubojstva žena i djece na istočnom frontu, što se počelo primjenjivati i u Jugoslaviji.
Lipljanska tragedija predstavlja jedinstven primjer u Hrvatskoj, gdje su 30. travnja 1944. pripadnici postrojbi Wehrmachta i SS-a, Mussolinijevih crnih košuljaša, ali i hrvatskih i slovenskih četnika, udruženim snagama izvršili nezapamćeni masakr nad 280 identificiranih civila. Tijekom dva sata mučeno je, ubijeno i spaljeno među 280 stanovnika, uključujući 72 djece, od kojih je najmlađa, Bosiljka Iskra, imala samo šest mjeseci, dok je najstarija žrtva bio Anton Juričić, ubijen u 83. godini. Ubijen je 121 maloljetnik.
Selo i njegovi mještani – žene, starci, djeca – bili su potpuno spaljeni. Preživjelo je samo dvoje ljudi – supruga Jakova Smaile koja se skrivala ispod stepenica i starac Josip Smaila, koji je ranjen u glavu, a nacisti su ga smatrali mrtvim zbog krvi koja ga je oblila.
Osim paljenja i ubojstava, selo Lipa je potpuno opljačkano – odneseno je 370 grla stoke, 60 zaprežnih vozova punih hrane i drugih dobara, čija je ukupna vrijednost premašivala osam milijuna tadašnjih lira.
Zločin je ostao nekažnjen. Prema sudskom postupku jednog od zarobljenih fašista iz postrojbe u Rupi, Ubmerta Scalle, masakr u Lipi počinilo je 150 vojnika – 80 njemačkih, 40 fašista i trideset četnika. Nakon rata, identificirano je samo 36 počinitelja, a samo je jedan, Aurelio Piesz, suđen i obješen u Trstu 1945. godine.
Godine 1977., pedesetak članova tadašnjeg SUBNOR-a iz slovenskog Pirana i Lipe poslalo je pismo rimskom državnom odvjetniku Giovanniju Pitittu, tražeći istragu zločina u Lipi i kazneni progon počinitelja. Na ovo pismo nije bilo nikakvog odgovora, a nikome se nije ispričalo za počinjene zločine, niti je Lipjanima pružena bilo kakva materijalna kompenzacija.
Nakon oslobođenja u svibnju 1945., preživjeli stanovnici Lipe vratili su se i počeli obnavljati selo, usprkos nacističkim namjerama da ih unište. Ideja da se selo pretvori u spomen-muzej rodila se 1963. godine, a Fond za obnovu Lipe osnovan je kako bi se ostvarila ta vizija. Godine 1966., regionalni zavod za konzervaciju proglasio je Lipu spomenikom, a u prosincu 1968. otvoren je spomen-muzej. Muzej je djelovao do 1989., a ponovno je otvoren 2015. godine. Svake godine na obljetnicu stradanja sela održava se komemoracija „Lipa pamti”.
Fotografije u galeriji čuvaju se u Državnom arhivu u Rijeci. One su spašene zahvaljujući ženi koja je radila u fotografskoj radnji „Maraž” u Ilirskoj Bistrici (Slovenija) i u tajnosti napravila duplikate fotografija kada su nacistički zločinci došli razviti film. Nakon završetka rata, slike su obješene u izlogu radnje, a ljudi iz okolnih sela prepoznali su selo Lipa.
#Lipa #Lipa pamti #masakr #muzej #obljetnica
