U četvrtak, 13. lipnja, u Palači šećera Muzeja grada Rijeke, započela je „KultuRI“ – dvodnevna konferencija valorizacije kulturno povijesne i sakralne baštine u turizmu. Konferencija donosi bogat program ispunjen programskim aktivnostima, stručnim predavanjima i panel raspravom. Nakon riječi pozdrava, koje su okupljenima u Svečanoj dvorani Muzeja uputili Sunčana Matić, organizatorica konferencije i Mladen Urem v.d. ravnatelj Muzeja grada Rijeke, konferencija je započela panel raspravom Valorizacija kulturne baštine u turizmu koju je moderirala Sunčana Matić. Na panelu su sudjelovali direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa, direktor Lovranske vile d.o.o.Vjekoslav Martinko, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamara Mataija, PR manager Liburnia Hotels & Villas Ivan Sarajlić i Manuela Hrvatin iz obrta za savjetovanje Heredo.
KultuRi se održava pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Grada Rijeke i Primorsko goranske županije. Suorganizatori su Turistička zajednica Rijeke i Veleučilište Aspira. Partneri su Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište na Primorskem Slovenija, Kuća halubajskega zvončara i Vila Ružić. Organizator i producent KultuRi je agencija LUX.
O strategiji razvoja kulturnog turizma grada Rijeke, o potencijalima daljnjeg razvitka vjerskog turizma u Rijeci, ali i o potencijalu industrijskom nasljeđu grada, izjavio je Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada Rijeke.
– Turistička zajednica u svome strateškom pristupu svakako razvija i određene segmente turizma: pa su tako vjerski i kulturni turizam u svakom slučaju u fokusu na području grada Rijeke. Drago mi je što smo naišli na jednu izuzetnu i kvalitetnu suradnju sa svim vjerskim zajednicama na daljnjoj valorizaciji kompletnog pristupa – recimo treba misliti i na hodočasnike kao posebni segment turista. Po pitanju kulturnog turizma, mi smo prije dva mjeseca napravili novi plan razvoja turizma grada Rijeke do 2028., i sad smo u iščekivanju Ministarstva turizma i sporta. Moram se zahvaliti svima koji su sudjelovali u strateškim definiranjima, prvenstveno gradu Rijeci i Turističkoj zajednici, u svakom slučaju, kreirali smo segmente koje treba razvijati i mi ćemo nastaviti u tom smjeru. Ova palača u kojoj se nalazimo, ali i okolne revitalizirane zgrade koje se nalaze unutar Art-kvarta, koje su nasljeđe Prijestolnice kulture, stavljene su u najvišu funkciju, a ona je kultura. Kultura daje jednu raznovrsnu ponudu grada, a mi moramo dati kvalitetan pristup organizaciji.
Kada se priča o arhitektonskom naslijeđu grada Rijeke, Guvernerova palača je neizostavan primjer kulturne baštine koju trebamo posebno čuvati. O skorašnjem početku obnove palače, financiranju i razvoju publike izjavila je Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
– Od samoga trenutka kada je izgrađena, palača se pojavljuje skoro na svim promotivnim materijalima, kao slika Rijeke koja se šalje u svijet. Što se tiče posjete turista muzeju, u nekoliko posljednjih godina se doista osjeća to intenzivno povećanje turista koji posjećuju Muzeje. To je relativno mali postotak, u odnosu na ukupan broj posjetitelja, ali kako se povećava ukupni broj turista, tako se povećava i broj turista koji nam dolaze u Muzej. Prošle godine smo imali, samo u srpnju i kolovozu, preko 4000 posjetitelja, što je lijepa brojka. U tijeku je provedba projekta energetske obnove palače koja je sufinancirana iz europskih fondova, te bi na jesen trebali započeti sami radovi. Energetska obnova obuhvaća zamjenu energenta, jer se trenutno palača grije na lož ulje, zatim uvođenje dizalica topline, montaža solarnih panela te postavljanje toplinske i hidroizolacije. Predviđena ušteda iznosi otprilike 72 posto primarne energije, ali da bi se svi ti radovi izvodili, potrebno je isprazniti kompletnu muzejsku građu, jer je projektom predviđeno da se ne ide u radove etažu po etažu, nego će se izvoditi svi radovi u isto vrijeme. Ovo je samo jedan dio radova koji su potrebni za obnovu palače, odnosno prva faza. Nedavno je izašao poziv za obnovu infrastrukture, tako da smo drugu fazu prijavili na taj natječaj i sada čekamo evaluaciju koja bi trebala biti poznata početkom kolovoza. Kada krenu radovi, palača će biti gradilište, ali to ne znači da Muzej neće nastavi obavljati svoju djelatnost. To će se događati na drugim mjestima, odnosno dislociranim zbirkama i memorijalnim centrima.
Naravno, konferencija nije fokusirana samo na primjere iz Rijeke, već se raspravljalo i o hotelskom nasljeđu Opatije, koja je poznata kao „stara dama“ hrvatskog turizma, a kako i ne bi, kada već 180 godina neumorno ugošćuje turiste. Jedan od najstarijih hotela na istočnom Jadranu – Kvarner, koji se danas nalazi u lancu hotela Liburnia Hotels & Villas, i danas očarava posjetitelje svojom historicističkom arhitekturom na samo korak od mora.
– Opatija slavi 180 godina organiziranog turizma, a hotel Kvarner 140 godina rada, što predstavlja vrlo značajne okrugle obljetnice. Hotel Kvarner je naravno prvi, ikona, ali uz njega tu je i hotel Bellevue, koji se otvorio nekoliko godina kasnije. Također, ne smijemo zaboraviti ni hotel Ambasador, koji je izgrađen 1966., te ga isto možemo polako početi uvrštavati u baštinu, kao simbolom svoga vremena. Smatram da je cijeli naš portfolio, što se tiče održavanja baštine, vrlo izazovan i pun svakodnevnih pothvata, ustvari kako istaknuti i primijeniti njihovu baštinu. Izjavio je Ivan Sarajlić, PR Manager, Liburnia Hotels & Villas.
A kako se baviti interpretacijom baštine, njezinim primjerima i proizvodima na pravi način, svoje je iskustvo podijelila Manuela Hrvatin, inicijatorica poznatog i nagrađivanog projekta Istra Inspirit.
– Moja vam je sreća jer sam zaljubljena u baštinu, specijalizirala sam kulturu, ali u svrhu turizma. Djelujem i radim na svome „trokutu sreće“, naravno mislim na Istru, i sve što radim, radim za promociju Istre, no jednom su mi bili rekli da se probam kandidirati u udrugu Interpret Europe – Europska udruga za interpretaciju baštine, kao nacionalni koordinator – te su me izabrali. U vašoj županiji ima se na čemu raditi, a obožavam Frankopane, tako da smo radili puno projekata na Krku, Gorskom Kotaru i ostatku županije. Mislim da za početak, treba jako puno raditi na osvještavanju ljudi. U projektima je uvijek prvo bitna vizija, već tada moraš znati što želiš staviti u svrhu, naravno osoba koja vodi sve to je bitna, ali isto tako i sinergija između svih ljudi koji sudjeluju i lokalne zajednice. Danas u imamo preko 120 interpretacijskih centara u Hrvatskoj, od čega ih je 24 u Istri, te svaki od njih predstavlja recepciju baštine. Međutim, problem se javlja kada nitko ne upravlja njima, a za koje smo dobili pozamašna sredstva od strukturnih fondova.
Nakon uvodnog panela, konferencija se nastavila serijom stručnih predavanja: „Stvaranje i razmjena vrijednosti na tržištu kulturnog turizma” – dr. sc. Bruno Grbac, profesor emeritus, Veleučilište Aspira, „Valorizacija kulturne baštine – iskustva fuzije turizma i humanističkih znanosti”, prof. dr. Irena Lazar, dekanica, pročelnica UNESCO katedre, Univerza na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, Koper, „Održivi razvoj kulturnog turizma” – izv. prof. dr. sc. Elena Rudan, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, „Riječka arhitektura 19. i 20. stoljeća, “zrcalo” srednjoeuropske kulture”– mr. sc. Daina Glavočić te „Regenerativna renesansa i transmoderni iskorak u regenerativni turizam” – dr. sc. Irena Ateljević, Veleučilište Aspira.
Prvi dan konferencije ponudio je široku lepezu tema, tako da su svi posjetitelji mogli pronaći svoje polje interesa. Kulturna baština, kao i „iskustvo putovanja“ stavljeni su u središte pažnje novog razmišljanja turističke ponude. Iako su sunce i more još uvijek glavni pokretači našega turizma, prosječni posjetitelji postaju sve zahtjevniji u provođenju svojega odmora, te im sukladno tome moramo i ponuditi više, a što je bolje od kulturnog nasljeđa, gastronomske ponude i domaće gostoljubivosti.
Fotografije: Aleš Suk
