Osmo izdanje History Film Festivala, međunarodnog festivala dokumentarnog povijesnog filma, neslužbeno je u ponedjeljak otvoreno u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku izložbom „Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika“, ono službeno otvaranje uslijedilo je u utorak u Art kinu Croatia, prvi festivalski dan u najljepše kino u Europi, kako je to naglasila Tiha Modrić, izvršna direktorica HFF-a, privukao je brojne ljubitelje dokumentarnih filmova s poviješću kao temeljnom odrednicom. „Drago mi je da grad kojega vjetrovi povijesti nisu mazili, učeći od povijesti, gleda u budućnost“, rekao je Marko Filipović, riječkom gradonačelniku pripala je čast 8. History Film Festival proglasiti otvorenim. History Film Festival za sada je jedini festival u svijetu isključivo fokusiran na povijesne dokumentarne filmove, bez obzira jesu li nastali u okviru nezavisnih produkcija ili pak u produkcijama neke od TV kuća. Povijest i film jedino su u Rijeci objedinjeni u jednu cjelovitu priču.
– U svijetu punom filmskih festivala ovaj naš festival ne bi bio zanimljiv da nam nisu pristizali filmovi koji pričaju nevjerojatne priče, naglasila je Tiha Modrić, izvršna direktorica History Film Festivala u uvodnom slovu održanom neposredno pred posljednju projekciju prvoga dana, film Paklena naranča – Proročanstvo redatelja Benoita Felicija u Rijeci je doživio svoju hrvatsku premijeru. Ulogu prevoditelja ovoga puta na sebe je preuzeo Nikica Petković, književnik, esejist i sveučilišni profesor svoju je ulogu odigrao ležerno, koncentrirano i duhovito.
Tijekom ova četiri HFF dana, u Art kinu bit će prikazano 17 filmova, jedan će film doživjeti svoju svjetsku premijeru, dva filma u Rijeci će premijerno biti prikazana u Europi, 15 filmova imat će hrvatsku premijeru, što uz bogat popratni program, poput masterclassa Branka Schmidta na temu adaptacije književnog ili kazališnog djela za film ili TV (srijeda, 10 sati, Gradska knjižnica Rijeka) jamči raznolike i sadržajne festivalske dane.
– Inspiraciju za pokretanje History Film Festivala dala nam je Rijeka, možda nemamo za pokazati svjetski priznate i poznate muzeje, ali zato imamo ogromnu i burnu povijest po kojoj smo poznati u svijetu, naglasila je Tiha Modrić, zahvalivši se svima onima bez podrške kojih osmo izdanje History Film Festivala ne bi moglo zaživjeti.
Predsjednik ovogodišnjeg stručnog žirija je Shawn Rhodes, američki filmski i televizijski producent, dobitnik dvaju Emmyja, pored njega tu su još i Amerikanac John Alexander, redatelj i montažer, također dobitnik nagrade Emmy te Austrijanac Gernot Stadler, producent, redatelj, snimatelj i montažer. Njihov će zadatak biti izabrati najbolje filmove u devet kategorija, o onoj desetoj, nagradi publike, odlučivat će peteročlani žiri sastavljen od ljudi različitih zanimanja međusobno povezanih ljubavlju prema filmu, a ove godine to su: Marin Lovrović, Renata Garbajs, Vivien Karlović, Ronald Puharić i Jasna Nekić članovi su žirija publike. Treću godinu za redom filmove je selektirao Boris Ružić, nije imao jednostavan zadatak, više od stotinu filmova bilo je u konkurenciji.
– Filmski festivali kompleksna su povijesna tvorevina s temeljno političkom kategorijom. Prvi festival bio je onaj u Veneciji, koji je služio Musoliniju da bi propagirao njegovu politiku, festival u Cannesu služio je za afirmaciju francuske filmske umjetnosti, onaj u Jugoslaviji etablirao je pokret nesvrstanih i privlačio zapadni svijet u jednu političku tvorevinu, onaj u Sarajevu je pak ljudima služio da pronađu umjetnost u kaosu rata. Filmovi su moj osobni odabir, kao čuvar onoga što sam dao i onoga što nisam dao spreman sam na kritiku, a prilikom odabira postavio sam tri glavne teme: film kao sama umjetnost, film koji se bavi čovjekom i film s idejom pejzaža koji ne prikazuje samo ljude, nego i svijet koji nas okružuje, rekao je Boris Ružić.
Prvi festivalski dan otvorio je film Vitić pleše, prvijenac redatelja i umjetnika Borisa Bakala, koji je tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja kamerom bilježio sve ono što se dešavalo s pokušajem obnove stambeno-poslovnog bloka Narodne banke u zagrebačkoj Laginjinoj ulici, nebodera što se smatra arhitektonskim draguljem Ivana Vitića, a ujedno je i njegov posljednji sačuvani objekt. Ovaj vrlo emotivan film nije dokumentirao samo obnovu nebodera, on je ujedno postao i metafora društva u cjelini, u kojemu se klijentelizam i korupcija uzimaju kao nešto sasvim normalno. Boris Bakal svestrani je umjetnik, svojim aktivizmom postao je najzaslužniji što je ovaj vrijedan i dugo godina zanemarivan spomenik kulture na kraju ipak obnovljen, iako je i dio njegovih stanara bio protiv obnove. Vitić pleše hipertekstualna je priča o istraživanju svrhe i uzaludnosti individualnog zalaganja za opće dobro.
Hrvatsku premijeru prvoga dana doživio je film Rekapitulacija redatelja Filipa Markovinovića, koji je donio dio potisnute povijesti građanskog otpora s ciljem da odgovori na pitanje je li ideja da umjetnost doista nešto može promijeniti, ipak samo utopija. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, na inicijativu Nikole Džafa, grupa umjetnika ostavila je po strani svoje stvaralaštvo i udružila se u kolektiv Led art, s ciljem da pokušaju utjecati na negativne struje u društvu i da se odupru politici Slobodana Miloševića. U okolnostima opće devastacije svih vrijednosti Led art je umjetničkim akcijama u javnom prostoru pokušavao uspostaviti načelo etike prije estetike.
Film Paklena naranča – proročanstvo, koji govori o značenju romana i filma Paklena naranča za suvremeno društvo, zaključio je prvi dan. Godine 1971. Paklena naranča britanskog autora Anthonyja Burgessa dočekana je kao skandalozan roman, naročito kritiziran sa svih strana nakon što je na velika platna došao istoimeni film Stanleyja Kubricka. Javnost i kritičari bili su bijesni, a budući da je bio optužen za poticanje na nasilje i ubojstvo Burgess je počeo pisati rukopis koji nikada nije objavljen, ekskluzivni uvid u kojega pruža baš ovaj film, U tom rukopisu Burgess je jednom zauvijek namjeravao objasniti podrijetlo ovog neshvaćenog djela, ali i potaknuti na razmišljanje o izbijanju nasilja unutar naših modernih društava te o rizicima jednako nasilnih institucionalnih odgovora.
Projekcije u Art kinu Croatia svakoga dana započinju od 17 sati.
Naslovnu fotografiju i fotogaleriju snimila Klara Stilinović
