Od 1. do 14. srpnja održat će se veliki festival „Pozdrav s Riječke rivijere!“ koji poziva na istraživanje rivijere između Preluka i Martinšćice čiji se program nalazi na sljedećoj poveznici. Uz niz vođenih šetnji i obilazaka, radionice, izložbi i događanja, manifestacija donosi i ciklus predavanja. Ulaz na predavanja je slobodan, a prijave nisu potrebne
Veliki sisavci Jadrana
Jelena Basta, predsjednica Instituta Plavi svijet, upoznat će nas s osnovama biologije i ekologije kitova i dupina, kao i prilagodbama i načinu života ovih veličanstvenih vrsta Jadrana. U drugom dijelu predavanja predstavit će se Jadranski projekt Dupin – dugoročno istraživanje uz pregled metoda i tehnika s ciljem utvrđivanja glavnih prijetnji dupinima. Završni dio posvećen je prijetnjama s kojima su suočeni te jednostavnim pravilima ponašanja na moru u njihovoj blizini. Predavanje će se održati u četvrtak 4. srpnja od 19 do 20 sati, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.
Petrolejska luka – industrijskom zonom protiv riječke rivijere
Predavanje Velida Đekića opozit je onom Instituta Plavi svijet. Obalnomorska pozitiva u njemu se povlači pred obalnomorskom negativom. Riječ je o Petrolejskoj luci, jednom od objekata koji Riječanima oduzimaju pristup moru već 140 godina. Time oduzimaju i uporište za korištenje pojma riječka rivijera. Izgrađena za potrebe mađarskih rafinerija, a najviše za Rafineriju Rijeka, Petrolejska luka i danas je zabranjena zona. S njom povezane riječke industrije više nema, ali lučki rat s gradskim stanovnicima ostaje trajna kategorija. Predavanje će se održati u četvrtak 4. srpnja od 20 do 21 sat, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.
Razgovor o Trstu, Kopru i Rijeci
Na psećoj plaži s pogledom na Brajdicu, održat će se vođeni razgovor s mladim arhitektima, urbanistima i istraživačima koji se bave obalama triju susjednih gradova – Trsta, Kopra i Rijeke. Raspravu o sličnostima, razlikama i budućnostima ovih lučkih gradova sjevernog Jadrana pratit će piknik na kojeg su sudionici pozvani ponijeti vlastite deke i ležaljke, hranu, igre i rekvizite. Razgovor s kolektivom POP Adriatico iz Trsta, slovenskim istraživačem Martinom Valingerom te predstavnicima udruge Urbani separe, održat će se u petak 5. srpnja od 19 do 21 sat na psećoj plaži.
Riječki slani val – mediteransko poglavlje gradske rock-scene
Predavanje Velida Đekića posvećeno je činjenici da riječka rock-scena dijeli sudbinu grada kojemu se identitet prepoznaje u mnogo čemu, a vrlo malo u osjećaju pripadnosti Mediteranu. Kao da nismo grad na morskoj obali. A jesmo, što je u riječkom rocku vidljivo od samih njegovih početaka. Signali te pripadnosti? Pa, recimo, nazivi bendova (Sinovi mora, Sirene, Jadran), nazivi skladbi (Školjka, Glavanovo, Ribe), također plažne lokacije koje pomažu graditi priču o riječkom rocku (Vila Marija, Grčevo, Bivio). Predavanje će se održati u ponedjeljak 8. srpnja od 19 do 20 sati, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.
Gdje smo zametnuli prirodu najslavnijeg svjetskog krša?
Dr. sc. Ivo Lučić, karstolog, pita nas koliko smo svjesni svoje ovisnosti o prirodi? Pećine, unatoč svemu, svoju prirodnu osnovu čuvaju i pokazuju na različite načine, uključujući svoj naziv. Govorit ćemo o prirodnim osnovama Pećina i Rijeke, no u prvom redu o Dinarskom kršu – čiji je naš grad samo malen dio, ma koliko god se u njemu ogledaju svi oblici i procesi važni za nastanak toga slavnog krša. Najvećeg u Europi i jednog od najznačajnijih u svijetu. Susrest ćemo se s pitanjem: zašto spoznaje o veličajnosti Dinarskog krša nisu prisutne u javnoj svijesti i što uopće čini sadržaj javnog pojma krša ako ne njegovo prirodoslovno bogatstvo i raznolikost? Pitanje nije bezazleno i ne tiče se nečega što smo slučajno preskočili u školi, nego se pokazuje kao duboki epohalni problem odvojenosti čovjeka od prirode. Taj problem trese sudbinu samog Planeta, čije brojne oblike te složene i slabo poznate veze obuhvaćamo zajedničkim imenom antropocen. Predavanje će se održati u srijedu 10. srpnja od 20 do 21 sat, na platou plaže Hotel Park na Pećinama.
Povijesni razvoj putničke luke i obale Riva
Dr. sc. Lidija Butković Mićin donosi presjek razvoja riječke Rive. U Drugom svjetskom ratu riječko-sušačka luka doživjela je devastirajuća razaranja koja su velikim materijalnim ulaganjima postupno sanirana do sredine 60-ih godina 20. stoljeća. Rekonstrukcija putničke luke i obale Riva predstavljala je iznimku jer se nije težilo vratiti predratno stanje, već iskoristiti jedinstvenu priliku da se provedu prostorne korekcije u cilju uspješnijeg suživota grada i luke. Zalaganjem niza stručnjaka koji su u različitim fazama bili uključeni u projekt, do 1960. godine putnička luka je povećana izvedbom novog gata, obalni pojas od Žabice do Rive Boduli proširen je radi prostornog razgraničenja različitih vrsta prometa, dobio je suvremenu infrastrukturu i javnu rasvjetu, oplemenjen je drvoredima i novim gradskim parkom. Izrađeni su i planovi za neostvarene investicije, poput parobrodarske putničke stanice i reprezentativnog gradskog hotela koji je smjerao transformirati maritimnu fasadu Rijeke. Predavanje će ocrtati kronologiju projekta, procese odlučivanja te rezultate urbanističkih i arhitektonskih zahvata. Izlaganje će se održati u nedjelju 14. srpnja od 19 do 20 sati, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.
Istaknuta fotografija: Institut Plavi svijet
#Martinšćica #Pozdrav s Riječke rivijere #predavanja #Preluk #Urbani separe
