Na riječkom Korzu u utorak je otvorena izložba „Školstvo Primorja“, koja kroz povijest obrazovanja u Kraljevici, Bakru, Drenovi i Kastvu govori mnogo širu priču od one o školama i školskim klupama. To je priča o opismenjavanju, učiteljima i učenicima, ali i o borbi za jezik i identitet, društvenom napretku te ljudima koji su svojim radom tijekom stoljeća mijenjali sredine u kojima su živjeli.
Izložba, postavljena na postamentima na Korzu, obuhvaća 18 tematskih i dva naslovna panela. Koncipirana je tako da posjetitelj koji joj prilazi s jedne strane Korza priču započinje Kastvom, a s druge Kraljevicom, dok se između njih susreću Bakar i Drenova – simbolički povezujući istočni i zapadni riječki prsten.
Nastala je suradnjom Udruge u kulturi „Stol“ iz Kraljevice, Udruge „Kastav naš stari grad“ i Udruge Bez granica s Drenove, uz dodatni istraživački rad kustosice Matee Plišić vezan uz Bakar, u okviru programa Građanskog muzejskog vijeća Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Ravnateljica Muzeja Tamara Mataija podsjetila je da Građansko muzejsko vijeće predstavlja model kojim se Muzej otvara prema zajednici i građanima omogućava sudjelovanje u oblikovanju tema o kojima vrijedi govoriti.
– Kada govorimo o školstvu Primorja, zapravo govorimo o mnogo više od povijesti školskih ustanova. Govorimo o generacijama djece i mladih, učiteljima i nastavnicima, znanju koje se prenosilo, ali i vrijednostima koje su se kroz školu prenosile iz generacije u generaciju, kazala je Mataija dodavši da povijest školstva nije samo pogled u prošlost jer se i danas postavljaju pitanja kakvu školu želimo, što obrazovanje treba pružiti mladima te koliko društvo cijeni rad i odgovornost učitelja, nastavnika i profesora.
– Bez kvalitetnog obrazovanja nema kvalitetnog društva, a bez poštovanja prema onima koji obrazuju i odgajaju teško možemo govoriti o društvu koje istinski gleda u svoju budućnost, naglasila je ravnateljica Muzeja, pozvavši okupljene da se, obilazeći izložbu, prisjete i svojih učitelja.
Kustos izložbe Marko Badurina predstavio je povijesni put kojim posjetitelje vode izložbeni paneli. Počeci organiziranog školstva na ovom području sežu u 18. stoljeće i vrijeme reformi Marije Terezije, nakon čega se obrazovanje postupno razvijalo od prvih pučkih škola do specijaliziranih obrazovnih ustanova.
Svaka od četiri obrađene sredine pritom nosi vlastitu priču. U Kraljevici se školstvo razvijalo usporedno s kulturnim životom mjesta, a važnu ulogu imao je učitelj i ravnatelj Juraj Turina. Posebno mjesto pripada i specijaliziranim školama, među kojima Brodograditeljskoj školi, dok Bakar donosi priču o obrazovanju pomoraca i svojoj Nautičkoj školi. Drenovska je priča obilježena školstvom na granici, otporom talijanizaciji i borbom za hrvatski jezik. Među njezinim središnjim osobama je Fran Franković, pedagog, humanist i preporoditelj, koji će postati i prvi ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu. Kastav je, pak, tijekom vremena prerastao u jedno od važnih središta školstva riječkog zaleđa. Uz pučku školu i Djevojačku pučku učionu razvijala se i Obrtna, među Kastavcima poznata kao Delavska škola, a 1906. godine otvorena je Učiteljska škola, na čijem je čelu nakon Frankovića bio i Vladimir Nazor.
U ime Grada Rijeke okupljenima se obratila Marija Japundža Broznić, privremena pročelnica Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, tehničku kulturu i mlade, podsjetivši koliko snažno uspomene na prve učitelje ostaju prisutne i dugo nakon završetka školovanja.
– Mnoge stvari iz djetinjstva zaboravljamo, ali u svima nama ostaje neka misao ili emocija koja nas veže uz našeg prvog učitelja. Većina nas sjeća se njegova imena i osjećaja koji smo imali kada smo prvi put kročili u školu. Zato se s razlogom kaže da je učiteljski poziv mnogo više od zanimanja, kazala je Japundža Broznić. Posebno se osvrnula na Frana Frankovića, čije ime nosi drenovska osnovna škola, istaknuvši i plan Grada Rijeke za gradnju nove zgrade te škole u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Zamjenik kastavskog gradonačelnika Dean Jurčić naglasio je kako upravo Korzo, kao jedan od najprometnijih javnih prostora, predstavlja odlično mjesto za predstavljanje baštine ovoga kraja. Podsjetio je da su učitelji, uz svećenike, imali iznimno važnu ulogu ne samo u obrazovanju nego i u očuvanju hrvatskog jezika i identiteta. Kastav je, rekao je, posebno ponosan na svoju Delavsku i Učiteljsku školu, a današnja osnovna škola još uvijek djeluje u zgradi nekadašnje Učiteljske škole, starijoj od jednog stoljeća. Jurčić je pritom povijest povezao i sa sadašnjošću: u Kastvu je u tijeku gradnja nove osnovne škole, prve nove školske zgrade u gradu još od vremena Austro-Ugarske.
Izložbu je službeno otvorio zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić, koji je također naglasio kako postav ne treba promatrati isključivo kao pregled povijesti obrazovnih ustanova.
– Ovo nije samo priča o školstvu i povijesti školstva. Ovo je šira priča o identitetu cijeloga kraja, o jeziku, obrazovanju, ali prvenstveno o ljudima koji su tijekom dugog niza godina prenosili svoje znanje i obrazovali djecu koja su poslije nosila razvoj ovoga kraja, poručio je Matić koji je posebno vrijednim ocijenio to što je inicijativa za izložbu krenula iz same zajednice, odnosno iz suradnje triju udruga i Muzeja kroz Građansko muzejsko vijeće, naglasivši kako upravo takvi projekti pokazuju što može nastati kada ideja i istraživački rad krenu „s terena“.
A upravo je to možda i najveća vrijednost izložbe „Školstvo Primorja“. Iza datuma osnivanja škola, starih fotografija, školskih zgrada i imena istaknutih pedagoga pojavljuju se ljudi i sredine koje su obrazovanje prepoznavale kao način vlastitog napretka, ali nerijetko i kao način očuvanja vlastitog jezika i identiteta.
Izložba „Školstvo Primorja“ na riječkom Korzu ostaje otvorena do 8. rujna.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
