Gdje se nalazimo po pitanju otpora mladih na lokalnoj razini, što to uopće podrazumijeva, je li taj bunt antisistemski ili reformistički, koliko je umrežen internacionalno, te koliko se u zraku u Rijeci uopće osjeća ta strast za stvarnom promjenom – ili ju prečesto nadvladaju defetizam i pasivnost – pitanja su u fokusu nove tribine Antifašističke Rijeke koja se održala sinoć u kafiću Piramida.
U razgovoru su sudjelovale Katarina Bošnjak, studentica Kulturalnih studija i novinarka Novosti, Patrik Peica, student i član Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Senna Šimek, povjesničarka i politologinja iz Zagreba.
Uz moderiranje studentice Kulturalnih studija Lucije Grubelić, razgovor se smjestio u Piramidu, mjesto u čijoj je blizini kod autobusne stanice nastala fotografija palih Partizana 1943. godine, u vrijeme kapitulacije Italije i okupacije Rijeke i Sušaka. No sugovornici su se ipak usredotočili na sadašnji trenutak, prvenstveno na pasivnost mladih i aktualno mišljenje da nedostaje bunta na njihovoj alternativnoj sceni jer “previše borave na mobitelima”. No diljem Europe vidimo ustanke mladih, koordinirane upravo putem društvenih mreža, pa se otvara pitanje razdora dojma starijih generacija i toga kakvi oni zaista jesu.
– Često se u aktivističkim krugovima može čuti da su mladi pasivni i da se ne mogu angažirati, ali to je defetistički. Ljude se angažira tako da se s njima aktivno razgovara i da ih se tako regrutira, bez čekanja da se nešto samo od sebe dogodi. Međutim, mladi jesu generalno pasivni, pogotovo ovdje u Hrvatskoj. To je na nama, mi smo ti koji moramo aktivno raditi na tome da ne budu takvi, ispričao je Patrik Peica.
Senna Šimek istaknula je da je teško i nezahvalno govoriti o mladima kao homogenoj skupini koja je pasivna ili aktivna.
– Treba razbiti mit o tome da je Gen Z ili puno pasivniji ili puno manje pasivan nego prije. Gen Z je dosta vidljiv zbog društvenih mreža, a primjeri iz prijašnjih generacija pokazuju da mladi nisu bili puno pasivniji ili aktivniji. Važan je i način na koji mjerimo aktivnost mladih, tu još uvijek imamo tradicionalne skale, a mislim da danas većina mladih svoju aktivnost iskazuje na druge načine, ispričala je Senna Šimek.
Katarina Bošnjak se također osvrnula na studentske prosvjede u Srbiji i činjenicu da nitko od nas ne bi toliko bio upoznat s time da nisu stvorili platformu na društvenim mrežama. Nadodala je i da postoji partizanski moment tog pokreta u obliku konstantnog hodanja od sela do sela i ostvarivanja fizičkog kontakta, u suprotnom također mnogi ne bismo znali za njihov pokret. Koliko je god važan digitalni aspekt, ne smije se izgubiti komunikacija uživo, zaključila je. Također se osvrnula na stambenu krizu koja utječe na život mladih u Hrvatskoj.
– Pokreti koji se sada rađaju u Hrvatskoj poput Štrajka mladih, koji će se održati 20. studenoga, navode stambeno pitanje i sveopću ekonomsku krizu kao glavne točke. To se polako osvještava, ali i dalje dolazi isključivo od ljevice, ispričala je Bošnjak.
Sudionici su se osvrnuli i na potencijal snage trenutačnih pokreta kod nas, uglavnom izražavajući zabrinutost i skeptičnost oko toga do koje bi se mjere sve moglo razviti, premda bi mogli potrajati dulje od dosadašnjih pokreta. Otvara se i pitanje je li potrebno i prihvatljivo mijenjati definiciju antifašizma, okrenuti se takozvanom rebrendiranju antifašizma, pa makar i u svrhu ublažavanja i lakšeg prihvaćanja pojma od strane pojedinaca, kako je primijetio Peica. Ono što je sigurno važno jest građanski odgoj, rad s mladima te uvođenje Politike i gospodarstva u svim školama, složili su se.
Prije svega je važna ustrajnost i posvećenost, neodustajanje nakon prvih neuspjeha, a Katarina Bošnjak istaknula je koliko je važna i kreativnost i važnost promišljanja o tome što je bolje društvo, što to uistinu znači. Razgovor je dotaknuo i problematiku stava Sveučilišta, ali i potaknuo pitanja iz publike o važnosti djelovanja u Studentskom zboru, kao i o kontinuitetu, pronalaženju načina da se borba nastavi te potrebi za zajedništvom, umrežavanjem i jačanjem – jer ponekad nisu dovoljne samo ljutnja i svijest, već i jasna namjera, podrška i ciljano djelovanje.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#Antifašistička Rijeka #bunt #Mladi i antifašizam #Piramida #razgovor #studentski prosvjedi
