U Kostreni je održana tribina pod nazivom “Obala budućnosti: između razvoja i očuvanja prirode“. Organizatori tribine – Udruga Eko Kvarner, Građanska inicijativa Čuvari Kvarnerskog zaljeva i Tranzicijska inicijativa TIKO – nisu uspjeli pobuditi veći interes mještana Kostrene, o čemu svjedoči i poluprazna dvorana. Skup nije privukao ni veći broj predstavnika medija, koji su uglavnom uzeli izjave i napustili dvoranu. Organizatori su naglasili da tribina nije bila politički obojena, iako je u publici viđen saborski zastupnik Marin Miletić, koji je ubrzo napustio skup.
Općinu Kostrena predstavljao je Dario Modrić, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
Panelisti – Zoran Skala, Vjeran Piršić, Josip Katalinić, Bojan Bilić, Marina Smokvina i Nedo Pinezić – uz moderatoricu Barbaru Čalušić iz Novog lista, gotovo su tri sata, nakon uvodnog izlaganja Borisa Bradarića o klimatskim promjenama, raspravljali o stanju očuvanja prirode na području Kvarnera, a posebno Kostrene, pritom iznoseći uglavnom kritičke ocjene.
Jedan od rijetkih konkretnih prijedloga iznio je arhitekt i urbanist Bojan Bilić, predloživši da Primorsko-goranska županija pristupi Deklaraciji o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti iz 2023. godine. Riječ je o dokumentu koji se bavi složenim problemima upravljanja priobalnim i kopnenim prostorom Hrvatske, a čije bi smjernice, smatra Bilić, trebalo ugraditi u izradu prostornih planova.
– Moramo zaštititi našu obalu koja jest nagrižena, ali još uvijek nije preizgrađena. Ne bismo smjeli proglašavati nove prostore za gradnju. Trebamo slušati struku i napraviti zaokret kako turizam ne bi postao invazivna kategorija – istaknuo je Bilić.
Govoreći o ideji izgradnje turističkog kompleksa (Hilton) u Kostreni, Bilić je ocijenio kako je takav projekt, prema važećim dokumentima prostornog planiranja, zapravo neizvediv. Prema Zakonu o prostornom uređenju, prostornom planu Primorsko-goranske županije, prostornom planu Općine Kostrena i Urbanističkom planu uređenja za to područje, na toj lokaciji mogući su samo sadržaji sporta i rekreacije.
O konceptu kružne ekonomije raspravljali su Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner i županijski vijećnik Josip Katalinić, istaknuvši da je to jedino dugoročno rješenje za zbrinjavanje otpada, uključujući i sustav na Marišćini. Iako je, kako su naglasili, među stanovništvom započelo razvrstavanje otpada, i dalje prevladava linearni model gospodarenja u kojem se otpad promatra kao problem, a ne kao resurs.
– Marišćina, nažalost, nije funkcionalna ni produktivna u modelu koji se provodi, jer se spalionicama mora plaćati da preuzmu otpad – rekao je Katalinić. Piršić je pritom dodao kako su spalionice južno od Alpa često problematične, dok su one sjeverno od Alpa efikasnije i prihvatljivije rješenje.
Na tribini je istaknuto i kako je Kostrena desetljećima izložena snažnom industrijskom utjecaju – rafineriji, brodogradilištu i termoelektrani – što, prema nekim sudionicima, ima posljedice i na zdravlje lokalnog stanovništva.
Nedo Pinezić upozorio je pritom na paradoks razvoja turizma, ustvrdivši da turizam postaje jedna od najvećih prijetnji prostoru.
– Hoteli se pretvaraju u resorte, a sve je više stranih radnika. Turizam se često razvija bez jasne strategije očuvanja prostora – rekao je Pinezić.
Podsjetimo i kako je Kostrena godinama promovirala ideju suživota industrije i turizma, dok su pojedini sudionici tribine ustvrdili da je šire područje Kvarnera danas svojevrsna „žrtvovana zona“, osobito nakon otvaranja LNG terminala na Krku.
Jedna od tema bila je i onečišćenje mora povezano s radom rafinerije. Istaknuto je kako se taj problem neće riješiti bez promjene zakonskog okvira koji bi obvezao INA-u na sustavno održavanje postrojenja i tankova, budući da samo tehnička rješenja, poput predloženih depresijskih brana, prema mišljenju dijela sudionika, neće biti dovoljna.
Arhitektica i urbanistica Marina Smokvina upozorila je i na niz urbanističkih problema u Kostreni, među kojima su nekontrolirana gradnja stambenih objekata te neprimjerena arhitektonska rješenja na pojedinim javnim prostorima, poput šetnice.
Sudionici tribine pritom su upozorili kako izvršna vlast često nedovoljno ozbiljno pristupa pitanjima zaštite okoliša te pozvali lokalno stanovništvo na aktivnije sudjelovanje i pritisak kako bi se spriječili procesi apartmanizacije i betonizacije obale. U tom je kontekstu istaknuto i kako je legalizacija bespravno izgrađenih objekata, prema mišljenju dijela sudionika, zapravo svojevrsna abolicija takve prakse.
Unatoč kritičkim tonovima, panelisti su zaključili da se ne protive razvoju i napretku, ali upozoravaju da gospodarski razvoj ne smije ići na štetu očuvanja prostora i okoliša.
Istaknutu fotografiju snimio Danilo Prestint
#ekologija #industrija #Kostrena #tribina #turizam
