U Gradskoj knjižnici Rijeka, u nazočnosti brojnih uzvanika i ljudi koji su zadužili riječki i hrvatski sport, predstavljen je prvi broj godišnjaka “Povijest sporta i tjelovježbe”, u izdanju Zajednice sportova Primorsko-goranske županije i Društva za povijest sporta i tjelovježbe Zagreb. Riječ je o novom izdanju koje želi sustavno bilježiti i istraživati bogatu povijest sporta i tjelovježbenog pokreta u Hrvatskoj, ali i među Hrvatima izvan njezinih granica.
Prvi broj godišnjaka predstavili su glavni urednik Eduard Hemar, predsjednik Zajednice sportova PGŽ Miljenko Butković, zamjenica glavnog urednika prof. dr. sc. Zlata Kerže te dugogodišnji planinarski dužnosnik iz Pule Vladimir Rojnić.
Predsjednik Zajednice sportova PGŽ Miljenko Butković istaknuo je da je riječ o prvom broju godišnjaka u koji je uložen velik trud urednika i suradnika, među kojima su, kako je rekao, eminentni ljudi iz područja povijesti sporta.
– Eduard Hemar dao je golemi doprinos sportskoj publicistici. Ovo nije godišnjak koji obrađuje samo povijest sporta naše županije, nego mnogo širi prostor i različite teme. Posebne simpatije izazvao je članak pisan na talijanskom jeziku o Enzu Zadelu, a tu su i teme o Sokolu i razvoju sporta u Hrvatskoj, rekao je Butković.
Glavni urednik godišnjaka Eduard Hemar naglasio je da je Zajednica sportova PGŽ bila prirodan partner za pokretanje ovakvog projekta.
– Surađivao sam s velikim brojem organizacija i saveza, ali nigdje nisam doživio ovako kvalitetne ljude kao u Primorsko-goranskoj županiji. Kao predsjednik Društva za povijest sporta i tjelovježbe procijenio sam da je Zajednica sportova PGŽ najbolji mogući partner za ovaj projekt, a rezultat je ovaj godišnjak, rekao je Hemar, te objasnio zašto prvi broj nosi godinu 2024., iako je predstavljen 2026. godine. Godišnjak će, naime, izlaziti retrospektivno, nakon završetka godine, kada je moguće napraviti cjelovitiji pregled objavljenih radova, obljetnica, događaja i osoba koje su obilježile sportsku povijest.
– Ovo je ostvarenje davnašnjeg sna. Pokojni Zdenko Jajčević pred kraj života izrazio je želju da pokrenemo ovakav projekt. Nikada nije bilo dovoljno vremena, zatim je došla korona, preseljenje u Pulu, ali konačno smo odlučili da 2024. bude godina u kojoj krećemo, rekao je Hemar.
Za odabir 2024. godine postojao je i poseban razlog. Te se godine obilježilo 150 godina organiziranog sporta s hrvatskim nacionalnim predznakom, a upravo se Hrvatski sokol i Hrvatsko planinarsko društvo smatraju prvim hrvatskim sportskim društvima. Uz to, obilježena je i 120. obljetnica osnivanja Saveza hrvatskih sokolarskih društava, odnosno Hrvatskog sokolskog saveza, osnovanog na Trsatu 1904. godine, što se smatra i važnim datumom u povijesti hrvatske gimnastike.
Hemar je istaknuo da Hrvatska, iako mala zemlja, ima iznimno bogatu sportsku povijest.
– Sport je jedno od rijetkih područja u kojemu smo u egalu sa svijetom. Cilj nam je da ovaj godišnjak postane znanstveni časopis, jer će nam tada biti lakše osigurati kontinuitet njegova izlaženja. Ovo je projekt poseban u Hrvatskoj i nadamo se da će ga prepoznati struka, znanost i sport, poručio je Hemar.
Zamjenica glavnog urednika prof. dr. sc. Zlata Kerže naglasila je da godišnjaka ne bi bilo da Zajednica sportova PGŽ nije prepoznala važnost obljetnica iz 2024. godine i potrebu da one budu zapisane i obrađene na hrvatskoj, ali i riječkoj razini.
– Ovo je hvalevrijedan i potreban časopis. Radovi potvrđuju koliko je bogata hrvatska sportska povijest. Onoga trenutka kada je Zajednica sportova PGŽ odlučila sudjelovati u tom snu, krenulo se u realizaciju, rekla je Kerže dodavši da je godišnjak od početka zamišljen kao publikacija koja će težiti znanstvenoj prepoznatljivosti. Zato su radovi prošli recenzentski postupak, a uredništvo i uredničko vijeće sastavljeni su od znanstvenika, sportskih povjesničara i sportskih djelatnika.
Prvi broj donosi niz tematskih cjelina i radova: od hrvatskih planinarskih društava i razvoja planinarstva, sportskog ribolova na moru, početaka nogometa u Osijeku, rukometa u Slavoniji i Puli, do tema o alpinizmu u Puli, sokolskom pokretu, olimpizmu, tjelovježbi u Subotici, sportu i Antunu Gustavu Matošu te planinarstvu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno mjesto zauzimaju životopisi i razgovori o istaknutim sportskim osobama, među kojima su Enzo Zadel i Ivan Veljačić, kao i rubrika In memoriam, posvećena ljudima koji su svoj život utkali u povijest sporta.
– Ovo nije časopis koji se čita kao roman, nego kao zbirka pripovijetki. Otvoren je za znanstvenike, ali i za sve zaljubljenike u sportsku povijest. Pozivamo ih da se uključe, šalju radove i da se vidimo na kraju godine s novim brojem, poručila je Kerže.
Predstavljanje je zaključio Vladimir Rojnić, nekadašnji prvi čovjek istarskih planinara, koji je podsjetio na važnost planinarstva u razvoju hrvatskog sporta. Iznio je niz zanimljivih podataka o planinarskom pokretu, naglasivši da su upravo planinari bili među prvim organiziranim sportašima.
Posebno je istaknuo da današnje Hrvatske gorske službe spašavanja ne bi bilo u ovakvom obliku da nije bilo snažno razvijenog planinarstva i ljudi koji su kroz desetljeća gradili tu tradiciju.
Prvi broj godišnjaka “Povijest sporta i tjelovježbe” tako je predstavljen kao početak važnog izdavačkog i istraživačkog projekta, ali i kao poziv da se sportska prošlost ne prepušta zaboravu. Jer povijest sporta nije samo povijest rezultata, natjecanja i klubova, nego i povijest ljudi, društava, prostora i ideja koje su oblikovale zajednicu.
Istaknutu fotografiju snimio Nikola Kurti
#Eduard Hemar #godišnjak #Gradska knjižnica Rijeka #Povijest sporta i tjelovježbe
