U ponedjeljak, 10. lipnja, u Galeriji Kortil, održana je press konferencija za najavu izložbe „Drugost“, koja se otvara u srijedu, 12. lipnja. Na predstavljanju izložbe sudjelovali su Edvin Liverić Bassani, ravnatelj Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, Ivana Lučić, voditeljica Galerije Kortil i Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i autorica koncepta.
Riječ je o suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu kojeg predstavlja kustosica Marta Radman, te Galerije Kortil, odnosno Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku. Partneri izložbe su Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Destilerija Aura.
Više riječi o samoj suradnji dvije institucije rekla je Ivana Lučić, voditeljica galerije Kortil.
– U Galeriji smo imali već praksu ljetnih izložbi, te smo se odlučili, nakon pandemije, ponovno uhvatiti ljetnog programa. Suradnja je došla prirodno, naime NMMU je trenutno zatvoren zbog obnove, ali imaju jednu jako dobru viziju i koncept, kojim radove iz fundusa izlažu diljem Hrvatske. Također, na ovoj izložbi imamo prilike vidjeti djela koja su rijetko izlagana, tako da ovdje imamo dosta zvučnih imena poput Naste Rojc, Vere Fischer, Vlaste Delimar koje ćemo izložiti pokraj starih majstora poput Bele Čikoša Sesije, Vlahe Bukovca i ostalih.
Vizualna transformacija izložbenog prostora, inspirirana je dizajnom vizualnog identiteta Galerije Kortil, čija je autorica dizajnerica Ana Glažar.
O samom kustoskom konceptu, koji nudi novu perspektivu i neka od mogućih čitanja izloženih djela nastalih u periodu od druge polovice 19. stoljeća naovamo, rekla je Marta Radman, autorica koncepta:
– Ove umjetnine, koje pružaju najbolje od najboljega od druge polovice 19. stoljeća pa do današnjeg dana, ne zaslužuju dvije godine provesti u muzejskoj čuvaonici. To je javno dobro i javnost zaslužuje vidjeti s čime mi raspolažemo i na što se troši državni novac. Mi moramo, s našim zbirkama, pokazati da smo jednako suvremeni i da jednako raspolažemo suvremenim kustoskim i teorijskim principima kao i bilo gdje u svijetu. Nedavno se NMMU javio Chicago Art Institute, koji želi izložiti našu Nastu Rojc na izložbi o prvim queer ljudima na svijetu – bilo bi jako sramotno da se mi toga nismo sjetili prije njih. Ne moraju nam uvijek ljudi iz vana govoriti i ukazivati na značaj stvari koje imamo. Smatram da je ovo jedan lijepi program putujućih izložbi, koji će se naravno i nastaviti s izložbama kolega, kroz iduće dvije godine.
– Moja intencija s ovom izložbom i s ovom specifičnom temom, je bila ponuditi nešto novo u ovoj kulturnoj klimi, kada smo suočeni s brojnim represijama i opresijama na sve što odudara od nekakve norme. Mislim da je u redu podsjetiti na to, da je u našoj povijesti umjetnosti oduvijek bilo prisutno nešto drugo i nešto drugačije, bilo da pričamo o feminizmu ili o načinima na koji su queer autori pokušavali izraziti i prezentirati sami sebe javnosti. Mi, kustosi, imamo dužnost pridavati značenje, dodavati nove nijanse čitanja, biti upućeni u suvremena stremljenja u kustoskom svijetu i stručnoj literaturi. Bitno je da pokažemo što radimo, na jedan svjež i moderan način s fundusom koji imamo, a koji je stvarno bogat i iz kojega se može svašta novo naučiti. Također, bit ovih grupnih – putujućih izložbi je pokazati da ovo nije ideja samo jedne osobe, već je u ovu izložbu uloženo puno truda i od svih naših tehničara iz NMMU, Jure Jazbeca i Aleksandra Radivojevića, kao i riječkih kolega – Željka Dešića, Sanjina Valića i Petra Pavina. Isto tako, puno djela nije dugo izlagano te ih je trebalo detaljno pripremiti za izložbu, a za to su zaslužne restauratorice NMMU-a Petra Kursar, Ana Dumbović i Sonja Pavin, zaključila je Radman.
Na izložbi će biti predstavljeni i radovi Miroslava Kraljevića, Vlahe Bukovca, Milivoja Uzelca, Vere Fisher, Josipa Račića, Vlaste Delimar, Naste Rojc i Ksenije Kantoci u medijima slikarstva, skulpture, fotografije, videa i umjetničkih instalacija, pritom nastojeći izazvati dominantni diskurs i dati prostor umjetnosti i autorima/-cama koji su povijesno marginalizirani, potičući inkluzivniji dijalog o složenosti identiteta, (re)prezentacije i dinamike moći u svijetu umjetnosti.
Istaknuta i ostale fotografije: Aleš Suk
