Otpor u Palestini ima dugu i kompleksnu povijest koja obuhvaća više od stoljeća, evoluirajući kroz različite faze političkog, društvenog i oružanog sukoba. Početni oblici otpora datiraju s kraja 19. stoljeća, kada su lokalni Arapi počeli protestirati protiv cionističke imigracije. Tijekom britanskog mandata, arapska pobuna između 1936. i 1939. predstavljala je značajan otpor protiv kolonijalne vlasti i povećanog priljeva židovskih imigranata. Nakon uspostave države Izrael 1948., otpor se intenzivirao kroz oružane sukobe i političke inicijative, uključujući osnivanje Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) 1964., koja je postala ključni akter u borbi za palestinska prava. Kasnije, Prva intifada (1987.-1993.) i Druga intifada (2000.-2005.) dodatno su pojačale konflikte, dovodeći do značajnih promjena u dinamici izraelsko-palestinskog sukoba. Iako otpor i dalje traje u raznim oblicima, uključujući političke pregovore i povremene oružane sukobe, pitanje palestinske državnosti ostaje jedno od najintrigantnijih i najizazovnijih pitanja međunarodne politike na Bliskom istoku.
Prvi palestinski umjetnici koji su pisali o otporu, poput pjesnika Mahmouda Darwisha, Ghassana Kanafanija i Samih al-Qasema, počeli su izražavati patnju i borbu svog naroda još prije 1948. Mahmoud Darwish, poznat po svojim pjesmama koje reflektiraju gubitak i čežnju za domovinom, postao je glas palestinskog naroda i simbol otpora. Ghassan Kanafani, poznati pisac i politički aktivist, koristio je književnost kako bi prikazao težak život palestinskih izbjeglica i pozvao na otpor. Njegovo najpoznatije djelo, „Mučeći u Galileji”, odražava brutalnost izbjegličkog života. Kanafani je ubijen u bombaškom napadu 1972., za što se vjeruje da je odgovorna izraelska tajna služba Mossad. Izrael je često gledao na ovu umjetnost kao na prijetnju, te su neki umjetnici i njihova djela bili cenzurirani ili zabranjeni. Međunarodna zajednica imala je podijeljene reakcije – dok su neki podržavali izraelske stavove, drugi su kroz palestinsku umjetnost postali svjesniji njihove patnje i borbe za slobodu. Umjetnost je tako postala snažno sredstvo političkog izraza i mobilizacije međunarodne potpore za palestinsku stvar. Vizualni umjetnici poput Naji al-Alija, tvorca poznatog lika Handale, također su imali značajan utjecaj. Handala, dječak okrenut leđima svijetu, postao je simbol palestinskog otpora i nevinosti. Naji al-Ali je ubijen 1987. u Londonu, a njegova smrt ostaje nerazjašnjena, iako se sumnja na političke motive. Umjetnost je tako postala vitalan kanal za izražavanje identiteta, otpora i nade za Palestince, te igra ključnu ulogu u očuvanju kolektivne memorije i podizanju svijesti o palestinskoj situaciji na globalnoj razini. Tijekom Prve intifade, glazba je postala moćno sredstvo mobilizacije i izraza solidarnosti. Glazba je danas jedan od centralnih oblika „sumuda“ (uobičajen je izraz koji se koristi za opisivanje palestinskog nenasilnog svakodnevnog otpora protiv izraelske okupacije). Nakon deset godina istraživanja, Louis Brehony objavio je knjigu upravo o glazbi; Palestinska glazba u egzilu: Glasovi otpora. Knjiga je povijesna i suvremena studija palestinskog glazbenog stvaranja u egzilu na Bliskom istoku, koja se proteže pola stoljeća na različitim lokacijama, uključujući Gazu, Tursku, Kuvajt i Egipat. Glazbenici se ovdje pojavljuju kao moćni akteri, čije priče zauzimaju središnje mjesto, nudeći kritike postojećih uvjeta i nove perspektive o raseljavanju i prijenosu palestinskih narativa, te predstavljajući alternativne vizije budućnosti.
Playlista za današnji dan
Marcel Khalife :„Oumi Ma’a Al-Shams” (Ustani suncem)
Iako je libanonski glazbenik, Marcel Khalife je snažno povezan s palestinskom borbom kroz svoju glazbu. Njegove pjesme, često inspirirane poezijom Mahmouda Darwisha, postale su himne otpora. Ova pjesma, temeljena na stihovima Mahmouda Darwisha, poziva na otpor i nadu u bolju budućnost. Khalife je bio suočen s prijetnjama i cenzurom zbog svojih politički nabijenih tekstova i podrške palestinskom otporu.
DAM: „Meen Irhabi?” (Tko je terorist?):
Prva palestinska hip-hop grupa osnovana 1999. godine koristi rap glazbu kako bi istaknula socijalne nepravde, političke probleme i svakodnevni život pod okupacijom. Ova pjesma direktno kritizira izraelsku politiku i sukobe, postavljajući pitanje tko je pravi terorist te su zbog nje članovi grupe DAM često bili meta cenzure i proganjanja.
Reem Kelani: „Yearning”
Palestinska pjevačica poznata po svojim interpretacijama tradicionalnih palestinskih pjesama i suvremenih djela koja reflektiraju političku situaciju.Ova pjesma izražava nostalgiju i tugu zbog gubitka domovine. Iako nije direktno progonjena, Reem Kelani je suočena s političkim pritiscima zbog svojih stavova i pjesama koje odražavaju palestinski otpor.
Rim Banna: „The Mirrors of My Soul”
Ovaj album sadrži pjesme koje reflektiraju palestinsku patnju i otpor. Pjevačica i skladateljica iz Nazareta koja je kombinirala tradicionalne zvuke s modernim aranžmanima, izražavajući duboku povezanost s palestinskim identitetom i borbom. Iako je u svojim pjesmama pjevala o patnji Palestinaca pod okupacijom, otimanju zemlje, ratu, smrti, uništavanju materijalnih i kulturnih dobara, gladi, njezine pjesme su i svjedočanstvo ljepote Palestine. Polifonija pustinjskih ritmova juga, pjesme mora i obale, otkucaji vode u stijeni, odjeci planina i visoravni, zvuci starih kanaanskih himni među kojima su i himne maslini, grožđe na brežuljcima Palestine i uporni kaktus u pustinji uz veseli pjev i cvrkut vrabaca i slavuja su zvukovi doma koje Palestinci čuju u svakoj pjesmi. Potpuno nova faza njezinog stvaralaštva počinje 2002. godine kada upoznaje norvešku pjevačicu i skladateljicu Kari Bremnes, koja je tijekom posjeta Palestini otkrila Rimin prekrasan glas i odmah je pozvala u Norvešku kako bi sudjelovala u snimanju albuma „Uspavanke iz osovine zla” zahvaljujući kojem je Banna postala poznata i na europskoj glazbenoj sceni. Ovaj izvrstan album sadrži uspavanke i tradicionalne obiteljske pjesme iz onih zemalja koje je George W. Bush nazvao „osovinom zla” (Iran, Sjevern Koreja, Palestina, Sirija, Libija i Kuba). Ideja ovog antiratnog albuma bila je pokazati da i te zemlje imaju značajnu i vrijednu kulturu i civilizaciju. Preminula je 2018. godine, u pedeset prvoj godini života.
Mohammed Assaf: “Ali Al-Keffiyeh” (Podigni kefiju):
Palestinski pjevač koji je postao poznat nakon pobjede na Arab Idolu 2013. Njegova glazba često uključuje teme palestinskog identiteta i otpora. Ova pjesma postala je simbol palestinskog ponosa i otpora. Iako je Assaf popularan širom arapskog svijeta, suočen je s ograničenjima zbog svojih političkih stavova. U svibnju 2023. hit palestinskog pjevača Mohammeda Assafa iz 2015.godine „Ana Dammi Falastini“ (Moja je krv palestinska) uklonjen je sa platforme Spotify. Iako nije naveden jasan razlog za uklanjanje, incident je potaknuo sumnju u potiskivanje propalestinskog sadržaja. Nakon oštre eskalacije neprijateljstava u Gazi nakon napada 7. listopada 2024., ‘Ana Dammi Falastini’ postala je međunarodni poklič, prikazan u videozapisima objavljenim na Instagramu i TikToku.
Kamilya Jubran: „Mahattaat” (Postaje)
Pjevačica i multiinstrumentalistkinja koja koristi tradicionalne palestinske instrumente i zvukove kako bi izrazila političke i društvene poruke. Ova pjesma reflektira stanje palestinskog naroda kroz metaforične tekstove i tradicionalne melodije. Kamilya Jubran suočena je s cenzurom zbog svojih političkih stavova i glazbe.
Sabreen Group: „Jaffa”
Pjesma evocira nostalgiju za izgubljenim gradom Jaffom i izražava bol zbog gubitka domovine. Sabreen je palestinska glazbena grupa osnovana 1980-ih u Istočnom Jeruzalemu. Njihova glazba miješa tradicionalne palestinske zvuke s modernim stilovima, stvarajući jedinstvenu fuziju koja izražava kulturni identitet i političke stavove.
Khalas: „Arabian Nights”
Pjesma kombinira gitarske riffove s arapskim melodijama, simbolizirajući sukob i otpor. Khalas je rock bend koji kombinira heavy metal sa tradicionalnim arapskim zvucima, koristeći glazbu kao sredstvo izražavanja frustracije i otpora.
Maqamat: „Return“
Instrumentalna skladba koja simbolizira povratak i nadu. Maqamat je instrumentalna grupa koja kombinira tradicionalne palestinske melodije s modernim aranžmanima. Iako je instrumentalna glazba apsolutna, tj nema značanje, i ovo je grupa koja ima mnogo problema sa zabranom nastupa.
Palestinska glazba u egzilu ne samo da odražava patnju i borbu palestinskog naroda, već i služi kao moćno sredstvo političkog izraza i mobilizacije. Glazba služi za prenošenje poruka otpora, nade i solidarnosti, često se suočavajući s cenzurom, progonima i političkim pritiscima. Palestinska glazba igra ključnu ulogu u očuvanju palestinskog identiteta i podizanju globalne svijesti o palestinskoj situaciji.
Istaknuti vizual: Aleš Suk
#cenzura #nada #otpor #Palestina #palestinska glazba
