Zašto već pedeset godina nismo sletjeli na Mjesec? Planira li se to uskoro promijeniti? U Hrvatskoj nema bolje osobe koja na to može odgovoriti od Ante Radonića. Radonić od 1972. godine radi u Tehničkom muzeju u Zagrebu kao predsjednik planetarija i stalni je koautor tjedne emisije o svemiru Andromeda, napisao je više od 300 članaka za popularne časopise i novine, održao više od 500 javnih predavanja o astronomiji, astronautici i raketnoj znanosti, gostovao u brojnim radijskim i televizijskim emisijama… Ukratko, riječ je o legendi hrvatske astronomije, pa izrazito veliki interes Riječana i Riječanki za njegovim predavanjem zapravo ne čudi. Predavanje se održalo jučer, 29. srpnja, u Američkom kutku Gradske knjižnice Rijeka, kao dio ciklusa POP science i manifestacije Ljetna priča iz Benčića.
Radonić nas je proveo kroz povijest odlaska ljudi na Mjesec, pokazujući usput slike koje su zabilježili razne letjelice koje su sletjele na njegovu površinu. Jedno od ključnih otkrića bio je pronalazak vodenog leda u kraterima, i premda se ne zna točno koliko će se moći eksploatirati i koristiti za piće, taj je led svakako važan resurs koji bi omogućio i olakšao održavanje infrastrukture na samoj površini Mjeseca. Radonić je podijelio i novosti o privatnim letjelicama – otkako je Google raspisao natječaj za privatne ekipe koje će spustiti nešto za Mjesec, stvorio se niz ekipa koje su počele izrađivati lender za Mjesec. Unatoč tome što nitko u tom roku nije ostvario cilj, mnoge su ekipe nastavile raditi na tome, pa je tako i prva letjelica financirana privatnim sredstvima ubačena u orbitu oko Mjeseca. Riječ je o izraelskoj letjelici, a istaknula se i američka privatna tvrtka Astrobotic koja je u siječnju ove godine lansirala lender Peregrine. Raketa je uspješno poletjela, ali lender tada nije uspio sletjeti na Mjesec. Radonić je potom pokazao sliku i pričao o posebnom NASA-inom roveru za istraživanje leda, a čije je korištenje zbog premalog budžeta prije nekoliko tjedana obustavljeno. „To je jako važno, prvi put u povijesti je netko na licu mjesta mogao vidjeti kakav je taj vodeni led. I da za tako nešto administracija samo kaže da nema novaca i da su potrošili više sredstva nego što su trebali, to je nešto najužasnije što sam vidio do sada da je NASA napravila”, rekao je Radonić.
Osim Amerikanaca, svoje letjelice su na površinu Mjeseca spustile Kina, Indija i Rusija, a početkom ove godine tom se popisu pridružio i Japan. Razvoj ovakve tehnologije će recimo pomoći Indiji da cijelu svoju industriju podigne na novi nivo, a istraživanja i podaci prikupljeni na Mjesecu na određeni način pomažu i u borbi protiv klimatskih promjena. Takve misije dakako nisu jeftine niti lako izvedive, potrebna je velika raketa te posebna letjelica za orbitu i letjelica za spuštanje na Mjesec, objasnio je Radonić. Posljednje spuštanje astronauta na Mjesec dogodilo se 1972. u sklopu misije Apollo 17, a najizglednije je da će sljedeće spuštanje ponovno ostvariti Amerikanci. Međutim, Kinezi su imali četiri meka spuštanja na Mjesec, a i prvi su spustili lender na drugu stranu Mjeseca.
Što se konkretnih planova za povratak tiče, dolaskom Trumpove administracije je Mjesec ponovno došao u fokus, a u početku su bili zadani i nerealni rokovi. S druge strane, kada bi Trump čuo da se ciljevi neke misije povezani s klimatskim promjenama od toga bi se – velikog li iznenađenja – smjesta odmaknuo. Kako bilo, misija Artemis 2 mogla bi početi do kraja iduće godine. „To je prvi put nakon 1972. da ljudi idu na put oko Mjeseca. Misija će trajati 6 do 7 dana, a u njoj će sudjelovati četvero astronauta, uključujući i jednu ženu i Afroamerikanca, kao i prvog Kanađanina koji će ići na put oko Mjeseca. A tri su važna elementa oko povratka ljudi na Mjesec: velika raketa, svemirski brod Orion za let u orbiti oko Mjeseca i brod za spuštanje na Mjesec”, ispričao je Radonić. Nezaobilazni igrači u daljnjem osvajanju Mjeseca su Elon Musk i Jeff Bezos čije se tvrtke bave izradom inovativnih lendera i letjelica. Premda je teško mjeriti se s njihovim vrtoglavim financijskim sredstvima, prošle je godine predstavljen i prvi hrvatski satelit, CroCube, koji bi trebao biti lansiran na jesen. Važno je da naši ljudi dobiju naobrazbu o svemirskoj tehnologiji, tvrdi Radonić. Ipak ćemo tako ići ukorak s napretkom znanosti i pokazati koliko je ulaganje u istraživanje svemira važno. Na pitanje iz publike o tome je li novac jedini razlog zašto čovjek zadnjih pedeset godina nije kročio na Mjesec, Radonić je odgovorio da jest, ali je dodao i da je vrlo važan faktor politika. Uzimajući to u obzir, možda nećemo tako brzo imati književni susret na Mjesecu, ali se nadamo da ćemo barem CroCube kockicom uskoro ostaviti svoj mali trag u povijesti svemirskog istraživanja.
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović
