Povodom koncerta ženskog vokalnog ansambla „Lilia“ koji će se održati sutra, 25. kolovoza, u Njivicama na Krku u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije, razgovarala sam s Marijem Zrakićem, dirigentom i osnivačem vokalnih skupina “Lilia” i “Trsatski koralisti”. Izvođenje gregorijanskih korala zahtijeva temeljito poznavanje povijesnog i liturgijskog konteksta te vještinu primjene autentičnih vokalnih tehnika, s obzirom na to da se ova glazbena forma temelji na neumskoj notaciji, koja se značajno razlikuje od današnjih notacijskih sustava. Precizna interpretacija korala ovisi o razumijevanju modaliteta, ritmičke fluidnosti, te specifičnih stilskih obilježja koja su karakteristična za ranu crkvenu glazbu, što čini izvođenje ove vrste repertoara izazovnim i zahtjevnim, ali istovremeno i izuzetno vrijednim za glazbeno naslijeđe.
Ansambli koji izvode gregorijanske korale igraju ključnu ulogu u očuvanju i revitalizaciji ove drevne forme liturgijske glazbe, no takvih skupina ima vrlo malo, kako u Hrvatskoj tako i šire. A upravo Rijeka ima čak dva takva ansambla. „Trsatski koralisti“ i “Ženski vokalni ansambl Lilia“ dosad su izazvali veliki interes javnosti, a na svojim koncertima humanitarnog karaktera prikupili su donacije za prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje” i Caritasov dom za žene i djecu; žrtve obiteljskog nasilja.
Kada su i s kojim ciljem osnovani ansambli? Kako je započela ova priča?
Muški vokalni ansambl “Trsatski koralisti” nastao je u jesen prošle godine. Glavna namjera bila je izvođenje gregorijanskih korala. Ponekad repertoar proširimo s nekim srednjovjekovnim napjevima, ali u manjoj mjeri. Dok smo pripremali adventski koncert, pojavio se veliki interes među ženskim pjevačicama. Okupile su se u ožujku ove godine s istim fokusom, a prvi koncert imale su u svibnju gdje su izvele Marijanske gregorijanske korale. Cilj je bio njegovati i proširiti korale. Ja mislim da to i činimo jer se već neki plodove toga vide. Nakon koncerata su nam prilazili ljudi koji se bili oduševljeni, bili su vrlo iznenađeni. Nisu znali što očekivati, to im je bilo nešto skroz novo. Što je malo ironično, jer su korali stariji od svega što slušamo danas. Razumljivo, jer se izgubilo.
Možemo li reći da su gregorijanski korali više izgubljeni nego njegovani?
Definitivno.
Jesu li nekada gregorijanske korale izvodili samo muškarci ili su ih izvodile i žene?
Njih su prvenstveno izvodili redovnici i redovnice. Dakle, da, izvodile su ih i žene. Korale nije izvodio narod, to nije bila narodna glazba.
Možemo li približiti sam pojam korala čitateljima?
Gregorijanski korali su tradicionalni napjevi koji su nastali u samostanima katoličke crkve u ranom srednjom vijeku. Neki, zapravo većina, je starija od tisućljeća. Napjevi koji su skladani na tekstove svetog pisma ili druge liturgijske tekstove, usko su vezani uz liturgiju. Tradicionalno se izvode jednoglasno. Mi danas, ponekad, znamo izvesti korale s bordunom, ležećim tonom kojeg mogu izvesti pjevači, solisti ili čak neki instrument. Gregorijanski korali su dobili ime prema papi Grguru Velikom koji je kodificirao korale. Njegova reforma obuhvatila je organizaciju i širenje liturgijskih pjesama, što je omogućilo uniformnost u izvođenju korala u različitim samostanima. Tradicionalno su zapisani u neumatskoj i kvadratnoj notaciji.
Znači li to da su pjevači u ansamblima profesionalci? Koji su bili kriteriji za primanje u sastave?
Nisu profesionalni, a dugo su se gnjavili s čitanjem nota. Najviše vremena na probi trošimo na čitanje nota, manje na interpretaciju. Ja se za probu pripremam prema neumatskoj notaciji, a oni napjeve dobivaju u kvadrantnoj notaciji. Svi pjevači su prošli audiciju, kriterij je bio za su muzikalni, notalni i da imaju neko iskustvo u zborskom ili klapskom pjevanju. Nije bio kriterij da su vjernici, važno je samo da su otvorenog srca i spremni za posao!
Koliko su rijetke vokalne skupine koje su usko specijalizirane za izvođenje gregorijanskih korala?
U Rijeci su ovo jedine dvije skupine. Poneki zborovi ubace korale u svoj repertoar, no nije im to primarni fokus. Skupine koje izvode isključive gregorijanske korale su iznimno rijetke.
Gregorijanski korali često se doživljavaju kao „smirujući“ i „ljekoviti’ zbog njihove umirujuće melodije i harmonije. Međutim, treba biti oprezan s tvrdnjama o njihovom „ljekovitom” učinku, u današnje vrijeme često susrećemo tvrdnje koje se predstavljaju kao znanstvene, a zapravo nisu potkrijepljene ozbiljnim istraživanjima. Važno je razlikovati subjektivne doživljaje od znanstveno potvrđenih činjenica kada govorimo o utjecaju gregorijanskih korala ili bilo koje druge glazbe na zdravlje i dobrobit.
Ja iskreno ne znam odakle taj mit o ljekovitosti, koji sam i ja čuo. A zašto djeluju tako smirujuće? Moja je teorija zato što su iskreni. To je glazba koja je nastala meditacijom teksta. To je kao nekakvo razmišljanje o tekstu, a glazba je plod tog razmišljanja. Tekst je stariji od napjeva, stoljećima, tisućljećima. I ta glazba je nastala meditacijom redovnika kroz stoljeća. Ne znamo tko su autori tih korala. Možda je nastalo kroz pjevanje više njih kroz stoljeća, možda je sve napisao jedan čovjek.
Jesu li gregorijanski korali bili prioritet na Vašem studiju?
To mi nije bio glavni fokus studija, ali koral je bio jedna od važnijih stavki. Moja glavna specijalizacija je zborsko dirigiranje koje sam magistrirao na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Studirao sam teologiju u Zagrebu i na samom početku studija sam odlučio studirati glazbu. S koralima sam se prvi put susreo u srednjoj školi. Pjevao sam u Đakovu u sastavu „Katedralni koralisti Đakovo“ pod vodstvom Ivana Andrića. Na Akademiji smo imali koralni zbor u kojem sam pjevao pet godina, a svih pet godina korali su se provlačili kroz različite predmete.
Koji je Vaš najdraži koral?
Jedan od mojih najdražih korala je „Tota pulchra es Maria“, to je jedan od korala koji izvodimo na koncertu. Mi franjevci ga ovdje na Trsatu tradicionalno pjevamo svaki dan u podne. Taj koral me uvijek nekako prati.
Razlikuju li se glazbena tradicija unutar različitih crkvenih redova?
Da, naravno. Kroz stoljeća su nastajali neki napjevi koji su se oblikovali u različitim tradicijama. Kada pričamo o gregorijanskim koralima, najvažniji je monaški red. Od presudne je važnosti za razvoj i očuvanje gregorijanskih korala zbog njihove organizacijske uloge, angažmana u kopiranju i prenošenju glazbenih rukopisa, te njihove duboke povezanosti s liturgijskom praksom.
Što nas očekuje na koncertu u nedjelju?
Izvodimo Marijanske gregorijanske korale; korale koji su posvećeni Mariji, a osim toga, izvest ćemo i nekoliko srednjovjekovnih napjeva, među njima i skladbe Hildegard von Bingen. Ona je prva ženska skladateljica čije ime znamo, jedna od općenito prvih poznatih skladatelja. Svi stariji napjevi su bez autora. Imamo i koreografske elemente, a u jednoj skladbi ulogu borduna preuzet će čaše s vodom. Iako su napjevi na latinskom jeziku, pripremili smo prijevod kako bi publika lakše pratila koncert. Za samu ideju o koralistima zapravo je zaslužan velečasni Josip Vidas koji će između skladbi na sutrašnjem svirati orgulje. On svira improvizaciju na teme korala koji slijede i na način nama daje intonaciju za skladbu. Izvest će i nekoliko orguljaških skladbi. On je meni predložio da okupim koraliste koje će on pratiti s orguljama. S njim je ovo i započelo.
Nedavno je papa Franjo govorio o važnosti književnosti u očuvanju i oblikovanju ljudskog iskustva i kulture. Smatrate li glazbu jednako važnom?
Glazba je sastavni dio katoličke liturgije, ali i sastavni dio čovječanstva od početaka. Oduvijek je bila vezana za život i za smrt, za rad i sve ljudske emocije. Negiranje važnosti glazbe bilo bi neprirodno.
#koncert #korali #Mario Zrakić #Trsatski koralisti #vokalni ansambl
