Časopis za književnost i kulturu „La Battana” vjerojatno je jedan od najdugovječnijih časopisa u ovom dijelu svijeta. Svoje prvo izdanje imao je 1964. godine i od tada izlazi neprekidno kao tromjesečnik. U četvrtak, 5. prosinca, na Odjelu za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci održan je znanstveni skup povodom 60. godišnjice časopisa „La Battana” pod naslovom L’inaffondabile Battana nel segno del sessantesimo anniversario (Nepotopiva Battana u znaku 60. godišnjice).
Skup je organiziran u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Odjelom za talijanistiku, izdavačkom kućom Edit, koja objavljuje časopis, i Društvom Dante Alighieri. Događaj je održan uz financijsku potporu Talijanske unije.
Namjera osnivača Erosa Sequia, Lucifera Martinija i Sergia Turconija bila je stvoriti poveznicu između Italije i bivše Jugoslavije, odnosno njihovih kultura koje je tada razdvajalo Jadransko more, a prigodno ime koje bi bilo spona kultura bilo je upravo ‘batana’ – tradicionalna brodica rovinjskih ribara.
Prisutne su pozdravili prorektor Filozofskog fakulteta Gordan Jelinić, prodekanica Tamara Mohorić, predsjednik Talijanske unije Maurizia Tremula i sadašnje glavne urednice „La Battane”, Corinne Gerbaz Giuliano, Maurizio Tremul, koji je krajem ’80-ih i početkom ’90-ih bio u uredništvu „La Battane”, podsjetio je da je ovaj časopis pratio promjene koje su se događale u društvu i svijetu kulture. „La Battana”, rekao je Tremul, jedan je od rijetkih medija talijanske manjine u kojem je dobrodošla razmjena ideja.
U drugom dijelu znanstvenog skupa prisutne su pozdravili ravnateljica Izdavačke kuće Edit Christiana Babić i prof. dr. sc. Elvio Baccarini u ime Zajednice Talijana.
Što se tiče samih početaka, s obzirom na to da časopis izlazi na talijanskom jeziku, kada je bilo potrebno, dio radova autora s područja bivše Jugoslavije preveden je na talijanski, pa je uloga časopisa bila i ta da se jugoslavenski autori prevode na talijanski. Uglednim talijanskim književnicima i kulturnjacima bilo je zanimljivo da im se proze, stihovi i eseji objavljuju u časopisu koji izlazi u prostoru tadašnje Jugoslavije.
Od velikih imena koja su svojedobno objavila svoja djela u „La battani” možemo spomenuti nobelovca Salvatorea Quasimoda, Itala Calvina, Alberta Bevilacqua i mnoge druge. Prvi urednici „La Battane”, Sequi, Martini i Turconi, bili su i organizatori iznimnih kulturno-znanstvenih skupova, koji su doveli u naše krajeve poznate ličnosti iz svijeta kulture te velika imena svjetske kinematografije.
Godine 1990. tri mlada i nadasve hrabra intelektualca talijanske manjine preuzimaju vodstvo „La Battane”. Riječ je o Eziu Giuricinu (glavni urednik), Elviju Baccarini i Mauriziju Tremulu. U njihovoj „La Battani” govorilo se o temama koje su za vrijeme socijalizma bile tabu. Jedna od tih tema bio je poslijeratni egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije. Baccarini, Giuricin i Tremul posvetili su ovoj temi dva broja časopisa.
Isti će trojac objaviti u časopisu roman rovinjskog pjesnika Ligia Zaninija, Martin Muma, u kojem autor govori o svom iskustvu zarobljenika u koncentracijskom logoru na Golom Otoku.
Svaki glavni urednik tijekom godina dao je svoj osebujni pečat, od novinarke Elis Barbalich Geromella, preko velike spisateljice Nelide Milani, Aljoše Pužara, Laure Marchig, do Corinne Gerbaz Giuliano, koja je glavna urednica od 2009.
Kako je u svom uvodnom govoru podsjetila prof. dr. sc. Corinne Gerbaz Giuliano, koja je ujedno i pročelnica Odjela za talijanistiku, „La Battana” je nastavila ploviti sve ove godine i pratila promjene koje su se događale u društvu i u svijetu književnosti i kulture, pokrenula važna filozofska pitanja te se sada otvara novim mogućnostima koje nudi digitalizacija.
Na početku skupa profesorica Maja Đurđulov čitala je tekst tršćanskog književnog kritičara Elvia Guagninia, koji je podsjetio da su s „La Battanom” surađivala velika imena talijanske književnosti kao i ugledni književnici bivše Jugoslavije. Posebno inspiriran tekstom nekadašnje urednice „La Battane”, novinarke Elis Barbalich-Geromella pod naslovom La Battana plovi s plimama i osekama pročitala je prof. Martina Sanković Ivančić.
Ezio Giuricin u tekstu La Battana: između književne težnje i građanske angažiranosti. „Nova serija”: 1989.–1993. govorio je o kontekstu u kojem su nastali provokativni brojevi nove serije „La Battane” i o potrebi da se, u novom demokratskom društvu, progovori o temama kao što je egzodus te da se objavi cenzurirani roman Martin Muma Ligia Zaninija.
Laura Marchig, koja je također bila glavna urednica „La Battane” od 2003. do 2009., u svom je tekstu Moja Battana između etike i provokacije govorila o provokativnim brojevima časopisa u kojima je, primjerice, tematizirala ljubav kao izričiti čin provokacije prema apatičnom i konzervativnom društvu, kao i prema talijanskoj manjinskoj kulturi koja je smatrala da njezina misija nije bavljenje univerzalnim temama, te je uvijek bila previše autoreferencijalna i fokusirana na sjećanja.
Gianna Mazzieri-Sanković u svom izlaganju pod naslovom Od krestomazije do književne kritike: “La Battana” u znaku vremena objasnila je kako je nakon II. svjetskog rata talijanska manjina ostala odvojena od svoje matične kulture te je kulturna stranica dnevnika „La Voce del Popolo” predstavljala jedini prostor u kojem se mogao razviti kulturni diskurs. „La Battana” je nastala iz potrebe da se popuni ta praznina i razvije kultura dijaloga. Važna je uloga zbornika časopisa u kojem su se sustavno objavljivala književna djela autora talijanske manjine.
Sanja Roić u svom tekstu Književno nasljeđe s istočne obale, koji je čitala profesorica Iva Peršić, analizirala je rad prve redakcije „La Battane” koja je uspjela okupiti impozantan broj suradnika. Spomenimo, na primjer, znamenite hrvatske pisce poput Slavka Mihalića, Vesne Parun, Zvonimira Goloba, Irene Vrkljan, Vlade Gotovca, Vesne Krmpotić, Drage Ivaniševića, Milivoja Slavičeka, Dubravka Horvatića, Antuna Šoljana, Jure Franičevića Pločara, Marina Franičevića, Zvonimira Majdaka, Miroslava Mađera i Željka Sabola. S „La Battanom” surađivali su i Ivo Andrić (kojeg je preveo Sergio Turconi) i Dobrica Ćosić. Od Talijana, spomenimo Itala Calvina, koji je za „La Battanu” poslao neobjavljenu priču Sul far del giorno (U cik zore), iz Qwfwq, koja će postati dio knjige Ti con zero. Svoje neobjavljene pjesme prvi put su predstavili u javnosti znameniti talijanski pjesnici Fortini, Luzi i Ramat, kao i već spomenuti nobelovac Salvatore Quasimodo.
Corinna Gerbaz Giuliano, koja je govorila o uredničkoj politici „La Battane” između naslijeđa i obnove, istaknula je da je časopis, tijekom svih tih godina, uvijek bio inkluzivan, a ne ekskluzivan. U zadnje vrijeme, osim projekta digitalizacije časopisa, koji će se realizirati u suradnji s Editom i trebao bi biti završen 2025., planira se i suradnja sa Società di Studi Fiumani (Društvo za riječka povijesna istraživanja) iz Rima.
Eliana Moscarda Mirković s Odjela talijanistike pulskog Sveučilišta govorila je o ulozi „La Battane” u valorizaciji ženske književnosti Istre, dok je talijanski filozof Fabio Polidori govorio o filozofskim temama kojima se bavila „La Battana”.
Elvio Baccarini u svom izlaganju pod nazivom Koje su perspektive za La Battanu? istaknuo je da je pokrenut važan projekt digitalizacije, realiziran od strane Odjela za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, uz doprinos profesora Tommasa Mazzolija sa Sveučilišta u Trstu i u suradnji sa sveučilišnim profesorima i studentima u Rijeci, što je omogućilo očuvanje časopisa „La Battana” u digitalnom formatu. Već neko vrijeme časopis je dostupan online. Baccarini je naveo da suvremeni izazovi globaliziranog i digitaliziranog svijeta zahtijevaju odgovarajuće odgovore. Digitalizirani format nije samo tehnološko rješenje, već i urednički politički izbor. Časopis mora zadržati specifičnost, ali tražiti specijalizaciju usmjerenu na globaliziranu publiku koja može pristupiti časopisu koristeći nove tehnologije. Jedan od mogućih oblika mogla bi biti tematska usmjerenost na specifične teme, ali uz opsežan prostor posvećen visokoj talijanskoj kulturi, posebno suvremenoj (iskorištavajući povoljan trenutak, primjerice, u književnosti s međunarodno poznatim autorima poput Elene Ferrante ili u kinematografiji s Paolom Sorrentinom). Također, uvijek usmjeren na izvrsnost, mogu se ponuditi studije o lokalnim temama s međunarodnim značajem.
Istaknuti vizual: dio vizuala s poziva na znanstveni skup povodom 60. godišnjice časopisa „La Battana”
#60. godišnjica #časopis #Filozofski fakultet u Rijeci #La Battana #znanstveni skup
