Rijeka, s kojom smo se ponosili, nekad najurbaniji grad u Hrvatskoj, danas je za mnoge svedena na status provincije. Za takvu situaciju kritičari optužuju vodeće političke ličnosti. Tako se recimo tvrdi da je za devastaciju Zagreba kriv Milan Bandić, koji je predugo vedrio i oblačio, dok su za Rijeku odgovorni Vojko Obersnel i čovjek iz sjene Slavko Linić. Činjenice govore da je, bez obzira na to bila politika kriva ili ne, u protekla tri desetljeća došlo do svojevrsne devastacije grada iz kojeg ljudi mahom bježe, posebice mladi. Rijeka je poznata kao grad bunta, stoga ne čudi da su se posljednjih godina razvile snažne građanske inicijative te su se pojedini građani aktivnije nego ikad angažirali u mjesnim odborima nezadovoljni stanjem u gradu. To nas je ponukalo da ih bolje upoznamo i predstavimo građanima i građankama Rijeke. Jedan od najaktivnijih mjesnih odbora svakako je MO Centar-Sušak, pa s njime započinjemo seriju tekstova posvećenu kvartovima i inicijativama. Dugo smo razgovarali s predsjednicom MO Centar-Sušak, Azrom Zubić-Zec.
Za početak, možete li nam reći zašto ste se odlučili angažirati u mjesnom odboru Centar-Sušak?
Kao osoba sam takva da volim reagirati na stvari. Uvijek sam u nekim angažmanima za neko opće dobro. Međutim, shvatila sam da ako čovjek nije u okviru nekih institucija to ide puno teže, bilo kakav oblik borbe. Zato sam odlučila s mojim sugrađanima na prostoru našeg mjesnog odbora napraviti nezavisnu listu i pokušati uz institucije rješavati probleme kojih je ovaj grad pun. Ono loše što se događa u mojem mjesnom odboru reflektira se na cijeli grad jer je mjesni odbor grad u malom.
Koliko možete utjecati na probleme u gradu koji nisu vezani za Vaš mjesni odbor?
Gledajte, problemi grada su isti u svakom mjesnom odboru. Ako imate komunalni problem u mojem mjesnom odboru sigurno će se pronaći i u nekom drugom. Kada sam ušla u mjesni odbor jedna od prvih stvari koje smo napravili je bila organizacija tribine vezane za buku s terminala Brajdica. Kako se ta buka ne dotiče samo mojeg mjesnog odbora nego i šire, u toj nekakvoj borbi su nam se pridružili i neki drugi mjesni odbori tako da smo organizirali koordinaciju mjesnih odbora i stručnu skupinu. Dakle, mi kroz tu koordinaciju rješavamo iste ili slične probleme. Problemi buke s Brajdice ticat će se i drugog dijela grada, odnosno zagrebačke obale kada dođe u pogon. Ljude s drugog dijela grada zanimaju naša iskustva koja s njima dijelimo i zajedničkim snagama sudjelujemo u rješavanju problema, ali i kreiranju novih politika, odnosno kako bi trebalo biti u gradu.
Mali pomak se ipak dogodio vezano za buku na terminalu Brajdica, no građani se iz raznih mjesnih odbora i dalje žale na buku te govore da noćima ne spavaju. Kako komentirate da se buka na terminalu mjeri već dva mjeseca, a i dalje nemate povratnu informaciju?
Buka s terminala je bila neki vid mojeg političkog djelovanja jer kada uđete u mjesni odbor htjeli ili ne se bavite politikom. Buka s terminala se tiče cijelog istočnog dijela grada. Dok se nije javno počelo govoriti o problemu sve institucije grada su negirale problem. Kada sam pokrenula tribinu o buci, dobila sam očitovanje Lučke uprave Rijeka u kojem tvrde da nema nikakvih problema. Gradonačelnik Marko Filipović je pak u svojim istupima prema nama inzistirao na suživotu grada i terminala. Naravno da mora postojati suživot. Nemamo mi iluziju da ćemo zatvoriti terminal niti ga želimo zatvoriti. Jedino što želimo je da rad terminala bude u zakonskim okvirima. Uspjeli smo osigurati sredstva u iznosu 60 tisuća eura za postavu senzora na terminalu, iako smo htjeli da mjerenje buke bude konstantno, a ne samo dva mjeseca. Nažalost, u Rijeci ne postoji karta buke vezana za industrijsku buku. Imate samo kartu buke željeznice i ceste. Ako se sad ne napravi to će biti prvi put da se mjeri industrijska buka.
Hoćete li na tome inzistirati?
Naravno. Moram dodati da je kontejnerski terminal na Brajdici na jako lošoj poziciji. On je napravljen kao privremeni terminal, što je i sada. Uvjerena sam da nakon isteka koncesije više tu neće biti terminal. Pozicija je jako loša u smislu da širenje buke ima amfiteatarski učinak što znači da se buka širi prema brdu pa se događa anomalija da je veća buka ponekad na Trsatu ili Bulevardu nego što je uz terminal. Što će pokazati mjerenje ne znam. Mi smo kao MO inzistirali i tražimo da nam se odmah podastru rezultati. Naša najveća pobjeda je u tome što su ljudi postali svjesni problema i problem se više ne stavlja pod tepih.
Može se reći da ste jedan od najaktivnijih mjesnih odbora u gradu, građani i građanke vas podupiru. Kakve vi povratne informacije imate?
Moram se pohvaliti da mi se javljaju ljudi iz cijelog grada. Imam veliku podršku. Najdraže od svega mi je što ljudi napokon percipiraju mjesne odbore kao nešto njihovo gdje mogu stvarno nešto napraviti. Ovakvim načinom angažmana dodala se vrijednost mjesnim odborima. Dosad se nije ni išlo na izbore za mjesni odbor zbog predrasuda da mjesni odbori ne mogu donositi promjene. Naravno da se može. Osnovna građanska jedinica je mjesni odbor.
Korijen političkog djelovanja?
Tako je.
Da se vratimo na politiku. Rekli ste da ne možemo bez politike pa nas zanima što je s Vašim budućim političkim angažmanom? Planirate li ga u neko dogledno vrijeme produbiti na neku višu razinu?
S obzirom na poruke koje dobivam od građana mislim da da jer oni sami izazivaju moj angažman – da ne ostanem na razini mjesnog odbora nego da pokušam više, pogotovo zato što sam nezavisna lista građana. Imamo trenutno veliki problem ovih silnih kopanja. Uvjerena sam da se to moglo na nekoj drugoj razini i drugačijom političkom odlukom puno bolje izrealizirati.
Vratit ćemo se na raskopanu Rijeku, no prije toga voljela bih da progovorimo o onome što je postalo očigledno, a to je da je ljudima dosta stranačkih ideologija i praznih parola u kojima je grad zarobljen posljednjih 30 godina. Ljudi kao da vape za nezavisnim kandidatima koji bi se bavili konkretnim stvarima?
Apsolutno se slažem. Mislim da je došlo vrijeme takvog angažmana i da ostavimo povijest povjesničarima, a da se mi vratimo u sadašnjost. Osobno smatram da svako razdoblje povijesti ima svoje „zašto?“ i „kako?“ i to se mora raspraviti iz povijesnog konteksta, ali lokalna samouprava i lokalni problemi moraju biti upravo ono što će služiti u svrhu grada. Nije važna ideologija i jesmo li lijevo ili desno ako cesta ne valja. Jednako smeta i ljevičaru i desničaru.
Činjenica je da je Rijeka cijela raskopana. Gradonačelnik je svojevremeno kazao da je dobro da se kopa. Rijetko se vide radnici. Jedini vidljivi dovršetak radova je kružni tok pored KBC-a Sušak.
Konačno.
Stalno gledamo nove rupe na cestama u gradu. Kako Vi to komentirate?
Ovaj grad nema vizije ni strategije već godinama. Projekti se rade ad hoc, a grad je zatvoren u vremenskom okviru. Projekt pročišćivača na Delti je jako stari projekt iz 2015. Sada je 2024. godina. Takvih projekata ima mnogo i moglo se dosad mnogo toga riješiti da se radilo dio po dio. No čeka se zadnji trenutak za sve. Primjerice, na Piramidi se radi sanacija vijadukta koja nije napravljena od 79′ godine prošlog stoljeća. Mene zanima kako je moguće da se sad nešto što se nije radilo desetljećima radi u istom trenutku kada se kopa cijeli grad. Radovi su trebali ići u etapama. Planiranje u gradu ne da je na niskim granama, nego ono ni ne postoji. Krivo je i Gradsko vijeće. Oni su ti koji su trebali raditi pritisak. Sada smo došli u stanje u kojem jesmo.
Ipak, čini se da je ovaj posljednji vijećnički sastav najaktivniji dosad?
Pa da, koliko uspijem pratiti, ali sveukupni dojam nije zadovoljavajuć.
Kada već spominjemo Grad imamo „slona u prostoriji“ kojeg ne možemo ignorirati, a to je činjenica da je gradonačelnik Marko Filipović izgubio podršku svoje stranke. Čuli smo od protukandidata da bi samim time trebao podnijeti ostavku, a ne čekati kraj mandata. Što Vi mislite?
Gospodina osobno ne poznajem, ali mislim da ne treba podnijeti ostavku prije kraja mandata. Ubrzo će izbori pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. Bilo je za očekivati da Marko Filipović neće dobiti podršku svoje stranke jer Rijeka u njegovom mandatu nije dobila novi ritam nego raštimani orkestar koji nije ni u jednom segmentu sinkrono svirao. Njegov način rada je anoniman i turistički. Čujem od njegovih bliskih suradnika da gradonačelnik voli puno putovati navodno da sakupi iskustva koja bi se prenijela na naš grad što nismo vidjeli.
Kada smo kod izbora, naš portal neslužbeno doznaje da se priprema nezavisna lista kandidata koja bi uključivala članove mjesnih odbora i inicijativa koje su vrlo aktivne u gradu. Je li to točno?
Da. Nešto se priprema. Nadamo se da ćemo se uspjeti okupiti.
Imate li već u vidu kandidata ili kandidatkinju za gradonačelničku poziciju?
Ne mogu iznositi detalje, ali mogu reći da su razgovori i pregovori u tijeku.
Pokrenuli ste udrugu Pravda, Istina i Odgovornost. Zašto? I zašto baš tako nadasve angažirano ime?
Ja sam dopredsjednica udruge. Imamo i Facebook grupu. Zašto takvo ime? Jer smatram da su to oni osnovni postulati kojima bi svako društvo trebalo težiti. Bez odgovornosti ne može biti boljitka.
Je li moguće da u Rijeci pravda bude zadovoljena, da mladi više ne odlaze i da Rijeka ne bude više svedena na status provincije?
Rijeku je u ovu poziciju doveo SDP. Desetljećima se nije ništa mijenjalo. Imamo politiku lošeg kontinuiteta.
Moglo bi se reći da iza takve politike stoje dva zvučna imena, a to su Slavko Linić i Vojko Obersnel?
Tako je. Marko Filipović je njihov izdanak. A kao što možete vidjeti – Vojko Obersnel je i dalje aktivna politička osoba. Kada se bliže lokalni izbori onda su glavna tema dječji vrtići, što nas je ponukalo da i osnujemo udrugu.
Marko Filipović je mnogo u predizbornoj kampanji „vikao“ o vrtićima..
Da, a istovremeno je predstavnik političke opcije koja je zatvarala dječje vrtiće. U našem mjesnom odboru je postojao dječji vrtić „Ciciban“, jedini je radio u tri smjene i imao je sve vrtićke skupine. Zatvoren je zbog pogodovanja Vojka Obersnela svojem prijatelju i stranačkom kolegi, pokojnom Vidoju Vujiću. S druge strane, zatvoren je i vrtić na Pećinama, danas je tamo hostel. Znate li gdje danas djeca iz mojeg mjesnog odbora Centar-Sušak idu u vrtić? Poslani su na Orehovicu u razred osnovne škole koji je preuređen za vrtić, a 330 kvadrata dječjeg vrtića „Ciciban“ je zatvoreno i danas su u njemu spavaonice stranih radnika na kojima netko ostvaruje profit. I onda će se opet u žiži političkih istupa u predizbornim kampanjama naći vrtić. E tu je ono pitanje odgovornosti. Hoće li netko odgovarati za takvo stanje s vrtićima?
Kada smo kod djece, imate li mladih u mjesnom odboru? Javljaju li se?
Nažalost, ostao je jako malo mladih u gradu. Rijeka je demografski rasturena. Pokušavamo se, ipak, približiti mladima, pogotovo zelenim politikama. Želimo da mlade obitelji ostanu u gradu i dati im Rijeku u kojoj ima perspektive života. Ljudi sve više odlaze, a za to je kriva vladajuća politika. Strossmayerova ulica je bila žila kucavica ovog dijela grada. Ona spada u zonu A1 što se tiče komunalne naknade koja je najveća. Imali smo tu dva dućana, poštu, mesnicu, pekaru, a sada nemamo ništa. A s druge strane imamo terminal zbog kojeg ne možemo spavati. I sada vi meni recite – tko bi ovdje ostao živjeti? Noću se ne spava, nema ničega, nema vrtića i još se plaća najveća komunalna naknada. Sada je izglasano da će Rijeka imati sekundarni centar na Rujevici, što god to značilo. Mislim da je to jako loš potez u gradu koji odumire. Korzo je nekada bilo srž grada, a sada se sve razmjestilo i sve je otišlo. Ako inzistirate na nekom drugom „centru grada“ vi ste upropastili stvarni centar grada.
Kada bi nezavisna lista došla na vlast, koji su to konkretni potezi koji bi se mogli odmah učiniti i realizirati?
Tko god sad dođe na vlast, a nije iz vladajuće stranke, bit će mu jako teško. Najprije bi trebalo napraviti jednu dobru reviziju nakon ovih desetljeća loše vlasti da se vidi uopće razmjer problema. Trebalo bi staviti stručne osobe na ključne pozicije i bilo bi vrlo važno da gradonačelnik nije jedina osoba koja personificira grad nego bi uz njega trebala stajati ekipa stručnih ljudi koja bi pokrila sva područja. Volim u šali reći kao kod kralja Arthura – okrugli stol za kojim su svi jednaki, gdje se iznose problemi i rješavaju zajedničkim snagama.
Ne mislite da je to idealistički?
Možda je, ali takav sistem provodim u mjesnom odboru i pokazao se kao efikasan i uspješan.
Dakle, mislite da ono što se može na mikro razini se može i na makro razini?
Da. Mislim da se može.
Kakvu viziju grada Vi imate?
Vidim je u stilu razvoja Trsta. Kada vidite njihov centar grada, e to je moja vizija kako bi moja Rijeka mogla izgledati. Centar bi bio više fokusiran u turističke svrhe. Ponudila bih zelenu Deltu – za naše ljude i turiste. Voljela bih da se napravi i lijepa gradska plaža i zelena rekreacijska zona te drugi sadržaji ovisni o dobnim skupinama ljudi.
Biste li radili na tome da Rijeka ima kvartove kao nekad – samodostatne?
Da. To i pokušavam. Uspjela sam da se u našem kvartu otvori dućan Studenac. To je naša inicijativa. Smatram da treba postojati plan kako treba izgledati određeno područje zvali ga mi mjesni odbor ili kvart. Dakle, kvartovsku politiku.
Puno ste toga napravili. Što Vas još „žulja“, a na što ste najponosniji?
Puno je toga što me žulja, ali mogu reći da sam najponosnija na to da se počelo govoriti o problemu buke terminala što nije politikantstvo i aktivizam jer smo radili sa stručnjacima za to područje. Ponosim se i što smo posadili 16 stabala oko dječjeg igrališta na Delti. No, ima tu još mnogo komunalnih prioriteta. Želim i da se Sušaku vrati nekadašnji sjaj i dignitet. Svim sredstvima ću se boriti da nikada više ne dođe do devastacije Sušaka.
Kako vidite budućnost mjesnih odbora u Rijeci?
Nadam se dugoj i svijetloj budućnosti. Lani su krenule inicijative od strane gradonačelnika za neka Vijeća građana čemu se strahovito protivim jer nemaju legitimitet i legalitet provođenja odluka za razliku od mjesnih odbora.
Možemo često čuti kako građani komentiraju da smo postali Lürssen grad. Što Vi mislite?
Pa ima dosta istine u tome. Javljaju mi se građani s takvim komentarima.
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović
#Azra Zubić-Zec #izbori #nezavisna lista #razgovor #Rijeka
