Art-kino Croatia je u prosincu obilježilo 16 godina postojanja. Tijekom tih godina kino je raslo i razvijalo se, a s njime i njegova publika. Ovo kino uspjelo je očuvati autentičnu “kino kulturu”, gdje se film promatra prvenstveno kao umjetnička forma, a ne samo sredstvo zabave. Uz to, odlazak u Art-kino nudi posebno kolektivno iskustvo koje spaja nostalgični duh prošlih vremena s modernim pristupom filmskoj umjetnosti, čineći ga nezaobilaznim mjestom za istinske ljubitelje sedme umjetnosti. Razgovarali smo s dugogodišnjom ravnateljicom kina, Slobodankom Mišković Bobom.
Programom Kvarner u kratkom i odličnom zabavom obilježili smo 16. rođendan Art-kina Croatia, a čestitkama se pridružuje i ekipa ArtKvarta. Kino je svake godine bogatije novim sadržajima i programima. Možete li se osvrnuti na dosadašnji rad kina s naglaskom na prošlu godinu? Jeste li zadovoljni ostvarenim?
Prije svega, hvala vam na čestitkama i lijepim riječima, uvijek je poticajno i ohrabrujuće čuti da je naš rad i trud prepoznat u zajednici. Gledajući unazad proteklih 16 godina, a to je potvrdila i vrlo uspješna 2024. godina, ponosimo se kontinuitetom koje Art-kino ostvaruje unatoč svim preprekama na koje nailazimo putem – od globalne promjene gledateljskih navika publike do pandemije koja je nekoliko godina značajno usporila sva kulturna djelovanja, pa tako i naša. No uza sve izazove, Art-kino je i dalje živa i produktivna zajednica ljudi koja djeluje u sinergiji i dijalogu onih koji filmove gledaju i onih koji ih stvaraju. Ta potreba za zajedničkim mjestom susreta zaljubljenika u film od prvih je dana bila naša misao vodilja i veseli nas što ona među našom publikom i dalje postoji, usprkos sveopćoj digitalizaciji društva ili možda baš nauštrb njoj. To je potvrdila i naša rođendanska proslava uz program Kvarner u kratkom koja je okupila nove generacije mladih lokalnih filmaša, ali i nove generacije mladih posjetitelja koji kino prepoznaju kao mjesto u kojem rado provode svoje slobodno vrijeme i čiji ih program zanima.
Uza sve naše uobičajene aktivnosti – koje obuhvaćaju organizaciju redovnog i posebnih programa (poput premijera, kinotečnih ciklusa, okruglih stolova, predstavljanja filmoloških knjiga, projekcija kultnih filmova, vanjskih projekcija i sl.) u Art-kinu i Dječjoj kući, naš odgojno-obrazovni program Škola u kinu, radionički program za djecu i mlade Dodatna iz filma, rad naše Specijalne filmske knjižnice i niz drugih – u 2024. godini istaknuli bismo izdavanje knjige Šifra: Rubeša (Sabrani tekstovi Dragana Rubeše pisani za Art-kino) u suradnji s nakladom Jesenski i Turk u kojoj smo okupili mjesečne tekstove koje je filmski kritičar i veliki prijatelj kina Dragan Rubeša za Art-kino pisao punih trinaest godina, do svoje prerane smrti. Osim u Rijeci, knjigu smo predstavili i u karlovačkom Kinu Edison na Danima hrvatskog filma te na zagrebačkom Interliberu. Veliki događaj u 2024. godini bili su i Dani Rajka Grlića koje smo organizirali u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci povodom dodjele počasnog doktorata našeg Sveučilišta ovom velikanu domaće kinematografije, a među kinotečnim ciklusima svakako valja izdvojiti i veliki ciklus posvećen njemačkom režiseru Werneru Herzogu u sklopu kojeg smo tijekom godine prikazali čak devet autorovih filmova. Kada je o najmlađima riječ, 2024. godina bila je u znaku sjajnog projekta Krenimo od 0!, europskog projekta pokrenutog u suradnji s partnerima iz Splita i Dubrovnika, namijenjenog najmlađim gledateljima od 3 do 7 godina koji se prvi puta susreću s kinom, uz pažljivo biran program prilagođen trajanjem, temom i vrstom animacije. Ove su projekcije bile toliko popularne da smo s njihovim održavanjem nastavili i po završetku samog projekta. Uz uspjehe naše Kvarnerske filmske komisije, o kojima ćemo u nastavku, brojne programe i publiku koja se vjerno vraća, ali i onu novu koja nas otkriva, uistinu možemo biti zadovoljni ostvarenim i veseliti se daljnjem radu i razvoju kina.
Nedavno je održana press konferencija gdje je predstavljen projekt REEL kojeg Art-kino, odnosno Kvarnerska filmska komisija provodi s partnerima iz Italije i Hrvatske putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., a koji je fokusiran na razvoj filmskog turizma i produkcijskih uvjeta. Možete li reći nešto više o projektu? Na koji bi način program podržao lokalne umjetnike?
Tako je, u sklopu Kvarnera u kratkom, programa naše Komisije kojim već pet godina promičemo stvaralaštvo mladih lokalnih autora i autorica, predstavili smo projekt REEL – A cinematic journey through Italy and Croatia. Projekt ima za cilj jačanje lokalnih filmskih kapaciteta i promociju Rijeke i Primorsko-goranske županije kao atraktivnog prostora za filmsku djelatnost, s naglaskom na prekograničnu suradnju kroz zajedničku produkciju kratkometražnih filmova mladih redatelja.
Koordinator projekta je Apulia Film Commission, a uz Kvarnersku filmsku komisiju partneri su Istarska kulturna agencija, Kinematografi Dubrovnik, Grad Venecija te Općina Rimini, dok su pridruženi partneri Hrvatski audiovizualni centar i Grad Pazin.
Uz brojne programske aktivnosti projektom REEL želimo iskoristiti turistički potencijal filmova i serija snimljenih na području Rijeke i Primorsko-goranske županije, osnažiti postojeće produkcijske kapacitete za buduća snimanja, a ponajviše promicati filmsko stvaralaštvo mladih lokalnih autora.
Prošlog smo tjedna objavili međunarodni poziv za produkciju kratkih filmova mladih autorica i autora na područjima projektnih partnera, uključujući i Primorsko-goransku županiju. Svi odabrani kratkometražni filmovi bit će financirani iz projekta, a autori će filmova tijekom pretprodukcije i produkcije svojih radova biti mentorirani. Po dovršetka filmova, provodit će se aktivnosti distribucije, poput sudjelovanja na filmskim festivalima, a, naravno, filmovi i autori bit će predstavljeni i u Art-kinu u sklopu budućeg izdanja Kvarnera u kratkom.
Isto tako, u okviru ovog projekta, održat ćemo i niz drugih programa i aktivnosti, poput edukacija za mlade filmske profesionalce, osmišljavanja filmskih turističkih ruta u Primorsko-goranskoj županiji, edukacije predstavnika jedinica lokalne samouprave o dobrobitima koje filmsko stvaralaštvo donosi lokalnom gospodarstvu i zajednici. Osim toga, planirana je i priprema sažetog vodiča sa svim potrebnim informacijama te prijedlogom dokumentacije koji će pomoći javnim tijelima, koja nadziru upravljanje lokacijama za snimanje i izdavanje dozvola za snimanje, kako bismo svi zajedno mogli pružiti bržu i učinkovitiju podršku audiovizualnoj industriji. U planu je i redizajn te unapređenje postojeće internetske stranice Kvarnerske filmske komisije, kao i objedinjavanje baze lokalnih filmskih profesionalaca.
Projekt je financiran iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, a njegova je ukupna vrijednost preko dva milijuna eura, dok je za provedbu aktivnosti Art-kina, odnosno Komisije namijenjeno 237.860,00 eura, od čega je 190.288,00 eura pokriveno europskih sredstvima, a preostalih 20 posto sredstava osiguravamo uz podršku Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i iz vlastitih sredstava.
Složit ćemo se da rad kina ne bi bio toliko uspješan bez zdravog radnog kolektiva. Kakvi su ljudi s kojima radite? Često ih hvalite, a i osobno imam samo pozitivna iskustva s ljudima vezanima uz Art-kino. Kako je raditi s tako cool ljudima?
Kako je raditi u Art-kinu, kako je raditi s ovakvim divnim kolektivom? Zbilja lijepo i motivirajuće, naši su djelatnici najveća vrijednost ustanove i motivacija za neprestano istraživanje novih načina približavanja vrijednih (filmskih) sadržaja zajednici i zajednički rast kako unutar same ustanove tako i, svakako, u partnerstvu s našom filmskom publikom. U radu se uvijek vodimo idejom da je svaki korak u produkciji programa važan – od same selekcije filmova, kvalitete projekcije, atraktivnosti i urednosti prostora, organizacije blagajne pa sve do svakodnevnog ophođenja prema posjetiteljima, svaka je karika jednako bitna. Naravno, tu je i ona, za publiku nevidljiva, ekonomska, pravna i administrativna podloga koja je temelj uspješnom radu ustanove. S obzirom na velik broj programa, imamo mali, ali veoma uigran i pouzdan tim ljudi koji voli filmsku umjetnost i kino, a u svojim su domenama rada motivirani i vrijedni te im je stalo do kolektivnog cilja, a to je da se u našem kinu baš svi osjećaju ugodno. Mnogi su od njih u kinu od svojih studentskih dana, međusobno si puno pomažemo, a pritom uvijek nastojimo omogućiti radnicima nova usavršavanja i specijalizacije kako bi naše poslovanje držalo korak s vremenom. Također, svakako bih dodala da Art-kino nudi upravo mladoj, studentskoj populaciji priliku za stjecanje svog prvog radnog (filmskog) iskustva jer su sadašnji biljeteri i biljeterke možda i budući kino-operateri, redateljice, animatori… Voljeli bismo im biti bar prozor u živopisan filmski svijet.
Zapuštena zgrada radničkog teatra Dopo lavoro s prostorom za 300 gledatelja, pozornicom i ukrasima unutar kompleksa Benčić, nekadašnji je riječki Teatrino .Na tom je mjestu od 1930. godine, a u njemu su, uz dvoranu s pozornicom, bile čitaonica, igračnica, soba za šivanje i bife. Nakon što se odustalo od komercijalne funkcije zgrade Teatrina, planirano je kreiranje modernog centra filmske umjetnosti u funkciji Art-kina. Možete li nam reći što se događa s Teatrinom? Postoji li plan i kakav je?
Mi smo ozbiljno pristupili Teatrinu i pripremili projektni zadatak, kao svojevrsnu nultu točku, kako bismo ispitali i provjerili mogućnosti za obnovu i novu namjenu, odnosno kako bismo procijenili je li izvedivo ovdje smjestiti kino- dvoranu koja ima niz tehničkih specifičnosti i zahtjeva, posebno vezano uz visinu, položaj i putanju projektora itd. Poznato je da je Teatrino je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i u skladu sa zaštitom, nužno je bilo sačuvati reprezentativnu dvoranu s pripadajućom pozornicom i štukaturama, odnosno maskeronima, kao i vanjske gabarite. Nažalost, zaključak je bio da u prostor možemo smjestiti dvoranu do najviše 150 mjesta, ali uz neophodno povećanje visine Teatrina na minimalno 5 metara kako bismo zadovoljili tehnološke standarde suvremenog kino- prikazivaštva, ili pak sačuvati postojeću visinu krova, ali bismo u tom slučaju dobili kino-dvoranu s najviše stotinjak mjesta. To nam se činilo, imajući u vidu sadašnju dvoranu i posjećenost, naprosto premalo. Dakle, za kino je kod Teatrina najveći problem visina krova od 4,20 metara koja onda značajno utječe na položaj projektora, platna, smještaj i broj sjedala i ostale audiovizualne opreme.
Koliko znam, Grad Rijeka nastavlja razvijati projekt Teatrina, no zaista nisam upoznata s pojedinostima. Mislim da bi možda najjednostavnije i i dugoročno najkorisnije bilo Teatrino vratiti izvornoj namjeni, a to je društvena i kulturna, ali na suvremeni način i imajući u prvom redu na umu čitav Benčić i sve institucije koje tamo djeluju, ali i činjenicu da u Rijeci djeluje jako puno umjetnika, udruga, ustanova, mjesnih odbora, raznih formalnih i neformalnih inicijativa upravo u području kulture. Dakle, da s jedne strane napravimo jedan zajednički prostor gdje bi se i fizički objedinile pojedine usluge, poput informacija ili objedinjene prodaje ulaznica za čitav Benčić, a dodatno i dvoranu koja ne bi bila tehnički zahtjevna poput kina, ali u kojoj bi se mogli odvijati raznoliki programi širokog spektra od predavanja, tribina, predstavljanja knjiga, manjih koncerata do naprimjer, druženja umirovljenika. Naravno, takav bi prostor trebao biti i kvalitetno programiran i vođen kako bi u potpunosti ispunio svoj potencijal na korist zajednice.
Već se govorilo o visini mjesečnog najma kojeg Art-kino plaća Kapucinskom samostanu Gospe Lurdske koji je u vlasništvu prostora. Postoji li opravdana zabrinutost za preseljenjem kina i kakav bi prostor uopće mogao zamijeniti kinodvoranu u samom središtu Rijeke u kojoj su prve projekcije održane 1926.? Planira li se kino seliti u skorije vrijeme?
Mislim da fokus promišljanja Art-kina ne može biti samo vlasništvo i pitanje najma, već da ovaj ili bilo koji javni prostor moramo promišljati puno šire te da vrijednost prostora proizlazi iz funkcije, odnosno, u našem slučaju iz rada Ustanove, doprinosa životu grada i konstantne interakcije s građanima. Ono što želim reći je da trebamo sagledati situaciju iz puno šire perspektive, osim one vlasničke. Naravno da bi naš rad bio puno jednostavniji kad bismo imali vlastiti prostor i naravno da jako puno napora ulažemo upravo u prevladavanje brojnih prostornih i pravnih ograničenja, no u trenutku pokretanja Art-kina, Grad Rijeka nije imao adekvatni prostor u vlasništvu, a to znam zato što sam s pokojnim Matom Kukuljicom, Draganom Rubešom i brojnim filmašima obilazila mjesecima sve moguće prostore. Dakle, u tom je trenutku najam Croatije je bio jedina dostupna opcija. Međutim, ovaj prostor, bez obzira na vlasništvo, a posebno nakon što je preventivno registriran kao kulturno dobro, služi u prvom redu građanima i teško da tu može doći do neke promjene. On je zaštićen kao kulturno dobro i zaštićen je kao kino. Dakle, svima nam je u interesu, ili bi tako moralo biti, da ovu dvoranu čuvamo, obnavljamo i što je još važnije- razvijamo sadržaje i interakcije sa zajednicom. Riječ je jednom od najljepših javnih prostora u Hrvatskoj koji doista ima poseban ugođaj, no on svoju punu svrhu ostvaruje upravo zahvaljujući dobrim filmskim programima, činjenici da njime upravlja javna ustanova i sjajnoj publici.
Iako mi redovito održavamo kino, posljednja su se veća ulaganja dogodila 2008. godine, a pojedini segmenti, poput kino-stolica nisu obnovljeni više od pedeset godina. Niz je nedostataka koji nas ograničavaju poput dotrajalog pročelja, instalacija, krova, rascjepkanosti uredskih prostora, prokišnjavanja, nedostatka prostora za socijalizaciju, no najveći su svakako nepostojanje klimatizacije, dotrajalost gledališta te nepristupačnost osobama s invaliditetom. Svaka institucija, pa tako i Art-kino, mora stalno pratiti navike i očekivanja posjetitelja, kao i tehnološki napredak i trendove i nama je doista jako stalo do kvalitete gledateljskog iskustva, kao i do kvalitete boravka posjetitelja. Dakle, nakon sedamdesetak godina, zaista je nužno i hitno obnoviti sjedala, podove, krov, uvesti klimu, naravno, na način kojim će biti svi zadovoljni, od publike, osnivača, konzervatora pa do samih radnika. Ništa tu nije nemoguće, no obnavljanje Croatije je povezano s time da prostor nije u vlasništvu Grada Rijeke te samim time Grad nema zakonsku mogućnost ulaganja u objekt. Upravo zato posljednjih mjeseci, u suradnji s Gradom i Kapucinskom crkvom Gospe Lurdske, radimo na definiranju pravnog i ekonomskog okvira obnove prostora prihvatljivog svim uključenim stranama. Dakle, trenutno nam selidba nije u planu, no nužno je početi pripremati obnovu dvorane.
Planovi za budućnost?
Pa iskreno, planova je jako puno. Prvi i najvažniji bi svakako bio obnova kina. Zatim je tu naš novi prostor- ex Hamby u Krešimirovoj ulici. Riječ je o prostoru koji nam je ustupio Grad Rijeka. Prostor je potrebno temeljito obnoviti, no unatoč činjenici da za tu obnovu trenutno nemamo osigurana sredstva i da ona, osim značajnih sredstava, iziskuje i puno vremena i truda, jako se tome radujemo jer nam se čini da će Hamby, odnosno Art-kino Lab doista otvoriti jedno novo poglavlje ne samo u razvoju naše Ustanove, već i u čitavom gradskom filmskom i kulturnom životu. Novi će nam prostor omogućiti nastavak unaprjeđivanja i širenja našeg rada i nastavak dijaloga o filmu, kao i razvoj nekih potpuno novih programskih formata na sjecištu filma, obrazovanja, drugih umjetnosti i novih tehnologija te će biti otvoren širokom krugu suradnika i sudionika. Bit će to sjajno mjesto za različite radionice, predavanja, tribine, okrugle stolove, predstavljanja knjiga, ali i za našu programsku arhivu i knjižnicu. Naravno, uz uvjet da osiguramo sredstva za obnovu te i obnovimo prostor u narednih pet godina. Ali, dobro, svejedno nas to veseli. Dakle, i ovaj novi prostor ima isti temeljni cilj te se lijepo uvezuje u naš veliki plan- razvijati kulturno i društveno žarište i istinski suvremenu instituciju čije su prikazivačke, interpretacijske i edukacijske aktivnosti utemeljene na humanističkim vrijednostima, umjetničkoj izvrsnosti i povezanosti sa zajednicom. Kako bismo sve to postigli, nužno je nastaviti razvijati dobre programe, ali isto tako, osim prostora i programa, razvijati i uvjete rada.
Ukoliko pak govorimo o neposrednim, programskim planovima, veliko mi je zadovoljstvo još jednom istaknuti kako će se sljedeći mjesec u našem kinu održati hrvatska i regionalna premijera filma Fiume o morte! Igora Bezinovića. Zaista se jako radujem ovom sjajnom filmu i čitavoj filmskoj ekipi.
Istaknuta i ostale fotografije: Sanja Prodan
#Art-kino Croatia #Boba #razgovor #Rijeka #Slobodanka Mišković
