Kastav već desetljećima živi kao grad manifestacija. Njegova stara gradska jezgra, Crekvina, dvorišta, trgovi, perivoji, kastavska šuma, belica, gastronomija i čakavska tradicija čine prostor koji ljeti osobito dolazi do izražaja. U mjesecima pred nama Kastav će, kao i svakoga ljeta, biti domaćin brojnim kulturnim, glazbenim, sportskim i eno-gastronomskim događanjima. Nije tajna da je Kastav već godinama prepoznat kao grad manifestacija, dovoljno je reći Bela nedeja i svima je sve jasno. No, daleko od toga da je Bela nedeja usamljena, a o tome koliko su danas kulturna i turistička događanja dio identiteta Kastva, a koliko konkretan turistički adut ponešto može reći Saša Brusić, direktor Turističke zajednice Grada Kastva.
– Rekao bih da su i jedno i drugo. Kastav, grad na brege, ima dugu povijesnu tradiciju i u ovom je kraju kroz povijest često bio važna točka očuvanja lokalne kulture i identiteta. Još od vremena narodnog preporoda Kastav je bio jedno od središta ideja koje su oblikovale ovaj prostor, a na to se prirodno nadovezuje i čakavština, koja je ovdje dala snažan pečat cijelom kraju.
Na toj se tradiciji, prije 35 godina, razvilo i Kastavsko kulturno leto, naš poznati ljetni festival. U početku je velik dio programa bio vezan uz dijalektalnu scenu, lokalnu kulturnu baštinu, čakavštinu, predstave i koncerte koji su izrastali iz ovoga kraja. U međuvremenu je Kastavsko kulturno leto preraslo u zaista respektabilnu manifestaciju koja objedinjuje glazbeni, dramski i dječji program te okuplja izvođače iz cijele Hrvatske, ali i šire.
Sve se to veže uz poetiku grada na brege, koji ima svoju ljepotu i šarm. Kastav ljeti nudi i ugodan bijeg od gužve i vreve uz more, u Rijeci, na opatijskoj rivijeri i okolici, započet će Saša Brusić, direktor Turističke zajednice Grada Kastva.
Može li se reći da Kastavu ne treba posebna reklama, ali da su manifestacije ipak jedan od njegovih najvažnijih turističkih aduta?
– Tako je. Kastav je jako poznat po manifestacijama koje se održavaju u staroj gradskoj jezgri, na trgovima i u dvorištima. Imamo, primjerice, program Ritam dvorišta, a sve je na neki način okrunjeno Crekvinom, našim najpoznatijim prostorom i najvećom pozornicom u Kastvu, rekao bih i u široj okolici.
Upravo su ti prostori jedan od velikih kastavskih aduta. Manifestacije su nešto po čemu je Kastav prepoznat ne samo u regiji, nego i šire.
Kastavsko kulturno leto jedna je od manifestacija koje su pokazale kako se jedan grad može ozbiljno pozicionirati tijekom ljetnih mjeseci. Što je danas njegova najveća vrijednost, tradicija, program, kontinuitet, ambijent?
– Mislim da je vrijednost upravo u spoju svega toga. Kastavsko kulturno leto okuplja zaista različite programe i izvođače. Ove godine u Kastvu imamo i večer MiK-a, od lokalnih priča tu su Nova Oštija i koncert našeg dragog Duška Jeličića Duleta, a završavamo Chansonfestom 28. kolovoza.
Uz to imamo dramski program, nastupe nacionalnih kazališta i kazališnih skupina, ali i Jerry Ricks Blues Festival, koji ima zanimljivu priču, lokalnu, ali istodobno i globalnu. Festival počiva na priči o Jerryju Ricksu, poznatom američkom blueseru kojega je život doveo u Kastav, gdje je i završio svoj put.
Ove godine u Kastav dolaze Eric Sardinas i Barry Finnerty, dakle zaista velika svjetska blues imena. I to je ono što je posebno: u Kastvu se prirodno susreću lokalna priča, tradicija i izvođači svjetskog formata.
Kako iz perspektive Turističke zajednice balansirate između očuvanja tradicije, koju Kastav očito jako poštuje, i približavanja novoj publici?
– Moguće je jedno i drugo. Uvijek pazimo da očuvamo identitet Kastva, jer je on jako važan i ujedno je naš turistički adut. Ali istodobno se moramo približavati modernim trendovima, bilo u turizmu, bilo u širem društvenom životu.
Kastav, osim manifestacija, ima i druge važne adute. Tu je kastavska šuma, koja počinje odmah iza Crekvine i pogodna je za različite outdoor aktivnosti, trčanje, šetnju, planinarenje. Sve je popularnija među ljudima koji traže takav sadržaj.
Na tom tragu razvijaju se i sportska događanja poput Kastavskog krosa i Adventskog traila, u organizaciji Atletskog kluba Rika. Adventski trail ima i međunarodni karakter, što pokazuje da se i na prirodnim resursima, jednako kao i na kulturnoj baštini, može graditi moderna turistička priča.
Slično je i s gastronomijom. Kastav je poznat po gastronomiji koja predstavlja ovaj kraj, ali se ona danas razvija i u suvremenom smjeru. Primjerice, u restoranu Kukuriku, kod chefa Nenada Kukurina, domaće i autohtone namirnice dobivaju fine dining interpretaciju. Dakle, držimo se tradicije i svojih vrijednosti, ali ih nadograđujemo u modernu priču. Mislim da je to ispravan put.
Nedavno je uređen i prostor perivoja ispod kula Marinica i Žudika. Što taj novi prostor znači za kastavska događanja?
– Baš smo održali koncert Zorana Majstorovića i Vaska Atanasovskog i jako smo zadovoljni što smo uspjeli urediti još jednu malu pozornicu. Taj prostor do sada nije bio uređen na taj način, a sada može funkcionirati kao mjesto za manja događanja.
Vjerujem da će perivoj Marinica-Žudika postati prostor na kojem će se svakoga ljeta održavati brojna manja događanja. Kastav upravo takvim prostorima dobiva dodatnu vrijednost, ne samo velike pozornice, nego i intimnije ambijente za susrete, koncerte i programe manjeg formata.
Iz svega što govorite jasno je da manifestacije nisu samo kulturni ili turistički sadržaj, nego i pokretač lokalne zajednice i lokalne ekonomije.
– Upravo tako. Cijela zajednica na neki je način uključena u tu priču. Ne mogu reći da Kastav živi isključivo od manifestacija, ali sve je to snažno isprepleteno. Kad govorimo o dijalektalnoj sceni, u predstavama i programima često sudjeluju kastavski glumci i ljudi iz ovoga kraja. Kad govorimo o gastronomiji, tu su naši Kastavci poput Nenada Kukurina ili Željka Markusa. Atletski klub Rika također okuplja ljude koji su vezani uz Kastav. Dakle, zajednica ne samo da prati ta događanja, nego ih i stvara.
Važan dio kastavske priče je i Belica, koja se posljednjih godina sve snažnije pozicionira kao autohtoni adut Kastva.
– Belica je prekrasna priča. Riječ je o autohtonoj kastavskoj kupaži koja u prošlosti nije bila dovoljno afirmirana, ali se u posljednje vrijeme u njezino pozicioniranje uložilo jako puno truda. Uz podršku lokalne samouprave i rad lokalnih vinara, kvaliteta belice je značajno unaprijeđena. Danas to vino dobiva vrijedne nagrade i na međunarodnim natjecanjima te ima važnu ulogu u brendiranju Kastva i kastavske gastronomije. Tu priču nastojimo povezati i s turističkim doživljajem. Organiziramo Wine & Walk ture, u kojima se interpretacijsko vođenje po Kastvu i okolici spaja s degustacijom vina kastavskih vinara. Na punktovima se, naravno, uz vino nude i zalogaji pripremljeni od autohtonih namirnica. To je dobar primjer kako se baština, vino, gastronomija i prostor mogu spojiti u jednu kvalitetnu turističku priču.
Kako želite razvijati kastavsku turističku priču u godinama koje dolaze? Prema većem broju posjetitelja ili prema kvalitetnijem sadržaju?
– Rekao bih da trebamo ići prema kvaliteti. Kastav nema puno smještajnih kapaciteta i vjerojatno ih neće ni imati u velikom broju. Sigurno nećemo graditi velike hotele i razvijati masovni turizam. Naša je snaga u tome da, na temelju svih aduta koje imamo, budemo ugodan odmak od Kvarnera i rivijere. Kastav je mjesto na koje se može doći na jednodnevni izlet, na predstavu ili koncert, u restoran kušati nešto od domaće kuhinje, prošetati kastavskom šumom i uživati u pogledima koji se iz Kastva šire na sve strane. Mislim da je upravo to smjer u kojem se Kastav treba razvijat, ne prema masovnosti, nego prema kvaliteti, sadržaju i autentičnom doživljaju prostora, zaključit će Saša Brusić.
Istaknute fotografije Grad Kastav
#Crekvina #Grad Kastav #Kastav #Kastavsko kulturno leto #Saša Brusić
