Povodom 150. obljetnice rođenja Vladimira Nazora u Galeriji Sv. Trojice na trgu Lokvina u Kastvu je jučer, 24. lipnja otvorena izložba posvećena liku i djelu jednog od najistaknutijih hrvatskih autora: Vladimira Nazora.
Nazor je deset godina svog života proveo u Kastvu, što je značajno utjecalo na njegov književni rad, pa je autor izložbe – povjesničar umjetnosti i publicist Ervin Dubrović – u postavu istaknuo razdoblje Nazorova boravka u “malom gradu na vrhuncu”.
Vladimir Nazor je svoj odnos prema Kastvu opjevao u pjesmi Turris eburnea – Bjelokosni toranj, a osim njegovog odnosa prema Kastvu, izložba među ostalome tematizira književnikov odnos prema ženama, okolicu grada i šume, susrete s kritičarem i Kastavcem Milanom Marjanovićem i njegov zapamćeni odlazak popraćen ispraćajem na željezničkoj stanici u Matuljima. Popraćena audio zapisima u naraciji Rajke Šepić Jurdane, izložba kroz tekst, fotografiju i stihove uvodi u intelektualni, društveni i privatni život pjesnika, a nastala je na osnovu knjige Vladimir Nazor u Kastvu predstavljene prošle godine.
Na otvorenju je Ervin Dubrović govorio o odnosu književnika prema Kastvu te o motivima koji su se iz tog mjesta pojavili u njegovu književnom radu. Kao jedan od primjera izdvojio je pjesmu „Turris eburnea“, u kojoj Nazor opisuje Kastav u zimskom ozračju. Kastav se u Nazorovu stvaralaštvu pojavljuje i kroz prikaze ljudi i njihovih životnih okolnosti, a autor izložbe je među djelima koja govore o ljudima s ruba društva izdvojio pjesme „Žene zapušćene“, „Invalida“ i „Prosjaka“, a posebno mjesto u opusu zauzimaju i njegove kastavske čakavske pjesme.
Istraživanje je trajalo prilično dugo, naglasio je Dubrović, a veliki dio građe je Nazorova ostavština Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe u Zagrebu.
– Nije nas zanimao cijeli Nazorov opus, jer je on temeljito istražen, već pjesnik u Kastvu. On dolazi kao mladi profesor u Istru, prvi je put vidio Kastav 1903. godine, i to iz Opatije, a nije mu se približio sve do 1908. kada je došao ovdje. Ovdje se dobro osjećao, imao je mir, a u deset je godina u Kastvu napisao najvažniji dio cjelokupnog opusa. A mi ga čakavci pamtimo kao prvog i najvažnijeg pisca zavičajne književnosti, ispričao je Ervin Dubrović.
Uz Ervina Dubrovića, izložbu su u galeriji otvorili zamjenik gradonačelnika Dean Jurčić i predsjednik Kastavskog kulturnog leta Saša Matovina. Obojica su se zahvalili okupljenima i izrazili ponos suradnje s Ervinom Dubrovićem, istaknuvši još jednom vrijednost ostavštine Vladimira Nazora čiji će se život oplemeniti u gradu i novim detaljima na kojima se trenutačno radi.
Izložba u Galeriji Sv. Trojice uoči Bele nedeje ostaje otvorena do ponedjeljka, 5. listopada 2026. godine, a redovno radno vrijeme je svaki dan od 18 do 20 sati, dok je radno vrijeme tijekom Bele nedeje u subotu 3. listopada od 15 do 19 sati, a u nedjelju 4. listopada i ponedjeljak 5. listopada od 13 do 18 sati.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#Bela nedeja #crkva sv. Trojice #Ervin Dubrović #Izložba #Kastav #retrospektiva #Vladimir Nazor
