Uz idiličnu dolinu rijeke Kupe, na prostoru koji je stoljećima povezivao Gorski kotar s Primorjem i susjednim krajevima, i na samoj granici Slovenije i Hrvatske, stoji Kaštel Zrinskih – mjesto koje svjedoči o nasljeđu dviju velikaških obitelji i važnosti starih trgovačkih putova, a danas utjelovljuje jednu drugačiju ulogu.
Podignut na temeljima starije frankopanske utvrde u Brodu na Kupi, kaštel je podsjetnik na razdoblje u kojem su nadzor nad prometnim pravcima, korištenje prirodnih bogatstava i obrana teritorija bili važni čimbenici oblikovanja prostora. Stoga je i zgodno da kraj njega stoji napušteni granični prijelaz, a prostor kaštela danas, osim centra za posjetitelje u sklopu projekta Putovima Frankopana, sadrži i Prirodoslovni muzej.
Od frankopanske utvrde do kaštela Petra Zrinskog
Tragovi Frankopana na Kupi sežu najmanje u 15. stoljeće, kada su na ovom području podigli drveni kaštel koji je postao jezgrom naseljavanja. Brod na Kupi prvi se put spominje u povijesnim izvorima 1481. godine, u kontekstu trgovačkih putova i prava na ubiranje pristojbi. Taj podatak govori o važnosti prometnih veza koje su preko Gorskog kotara povezivale unutrašnjost s primorskim gradovima i lukama.
Nakon što je posjed prešao u ruke obitelji Zrinski, Petar Zrinski 1651. godine na temeljima starije utvrde podiže novo, zidano zdanje. Njegova je izgradnja bila povezana s potrebom jačanja obrane doline Kupe, ali i s nastojanjem da se učvrsti nadzor nad važnim područjem. Kaštel je tako dobio oblik koji je, uz obrambenu funkciju, odražavao i moć te društveni položaj svojih vlasnika.
Građevina se ističe četverokutnim tlocrtom, masivnim kamenim zidovima i sceničnim portalom. Obrambeni karakter nekadašnjeg kompleksa dodatno su naglašavali otvori za vatreno oružje i breteš na gornjoj etaži, odnosno obrambeni element s otvorima iz kojih se moglo djelovati na napadače koji bi pokušali prodrijeti u utvrdu. Kompleks je bio opasan obrambenim zidom, a u njegovu je sklopu 1670. godine podignuta i crkva posvećena svetoj Mariji Magdaleni.
Uz kaštel se vežu i predaje o tajnim podzemnim prolazima koji su u slučaju opasnosti trebali omogućiti izlaz iz utvrđenog prostora. Prema dostupnim opisima lokaliteta, njihovi su se izlazi povezivali s područjem župne crkve, obalom Kupe i Vučjom jamom. Takvi detalji dodatno otvaraju prostor za istraživanje povijesti utvrde, ali i pokazuju kako se uz povijesne građevine često isprepliću dokumentirana prošlost i lokalna predaja.
Nakon pogibije Petra Zrinskog 1671. godine, imovina obitelji prolazila je kroz različite vlasničke promjene. Kaštel su poslije preuzimale druge plemićke obitelji, među kojima su bili Perlas, Batthyány te Thurn i Taxis. Svako je razdoblje ostavilo dio vlastitog traga na građevini, koja se tijekom vremena obnavljala i prilagođavala novim potrebama.
Frankopani i Zrinski: nasljeđe koje nadilazi granice obitelji
Povijest Kaštela Zrinskih ne može se razumjeti bez šireg konteksta djelovanja Frankopana na području Gorskog kotara. Njihovi posjedi i utvrde nisu bili samo simboli plemićkog statusa, nego i uporišta s kojih su se nadzirali promet, trgovina i korištenje prirodnih resursa. Rijeka Kupa, šume i rudna bogatstva činili su važan dio gospodarske slike ovoga kraja.
Prema povijesnim prikazima kulturno-turističke rute Putovima Frankopana, Frankopani su krajem 14. stoljeća dobili kraljevsku povelju koja im je omogućavala istraživanje i preradu različitih metala, uključujući željezo. Zrinski su nastavili razvijati gospodarske djelatnosti na području Gorskog kotara, osobito iskorištavanje šuma i trgovinu drvom. Takve aktivnosti pokazuju da je njihov utjecaj obuhvaćao mnogo više od upravljanja utvrdama i posjedima.
Povijest tih obitelji zato je istodobno i priča o odnosu čovjeka prema prirodi. Šume su osiguravale drvo za gradnju i trgovinu, vodotoci su bili važni za život i gospodarske djelatnosti, a rudna bogatstva poticala su razvoj prerade metala. Prirodni resursi predstavljali su osnovu gospodarskog napretka, ali je njihovo iskorištavanje imalo i posljedice za okoliš. Upravo je ta dimenzija osobito zanimljiva u kontekstu današnjeg promišljanja održivog upravljanja prirodnom baštinom.
U Brodu na Kupi nasljeđe Frankopana i Zrinskih tako se može promatrati kroz nekoliko povezanih priča: povijest plemstva, razvoj naselja, trgovinu i prometne veze, gospodarsko korištenje prirodnih bogatstava te dugotrajnu povezanost stanovnika s rijekom i šumom.
Baština koja povezuje povijest i prirodu
Danas Kaštel Zrinskih ima novu ulogu u predstavljanju povijesne i prirodne baštine Gorskog kotara. U njegovu se prostoru nalaze interpretacijski centar kulturno-turističke rute Putovima Frankopana i stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka pod nazivom „Divljina s pogledom na more“. Osim stalnog postava, muzej nudi aktivnosti i radionice za djecu i odrasle, u svojem suvremeno opremljenom i uređenom prostoru.
Interpretacijski centar u Brodu na Kupi posebno se bavi odnosom Frankopana i Zrinskih prema prirodi, njihovim gospodarskim djelatnostima te znanjima o biljkama i ljekovitim svojstvima prirodnih sastojaka. Stalni prirodoslovni postav, s druge strane, približava bogatstvo Kupe, goranskih šuma i planinskih staništa. Povijesni i prirodni sadržaji tako se nadopunjuju, otkrivajući koliko su kulturni razvoj i način života ljudi bili povezani s okolišem.
Kaštel je ujedno dio kulturno-turističke rute Putovima Frankopana, koja povezuje 17 kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca te tri sakralna kompleksa na području Primorsko-goranske županije. Osam interpretacijskih centara posjetiteljima omogućuje da pojedine lokalitete upoznaju kroz njihove specifične povijesne priče, dok ih zajednička ruta povezuje u širu sliku baštine ovoga prostora. Na taj se način nastoji oživjeti povijest kraja u kojem su prirodni resursi, prometni pravci i društveni odnosi stoljećima oblikovali svakodnevni život. Ostavština Frankopana na području Broda na Kupi je zato dio šire priče o Gorskom kotaru, prostoru koji je povezivao različite krajeve i kulture, ali je istodobno razvijao vlastiti identitet.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#Brod na Kupi #Frankopani #Kaštel #Prirodoslovni muzej #putevima frankopana
