Po završetku ovogodišnje edicije „Crte za beskraj – večeri izvedbenih i vizualnih događanja” u organizaciji Centra Knap, razgovarali smo s Moranom Foretić, višom stručnom suradnicom za kazališne i alternativne djelatnosti Centra, ujedno i kreativnom producenticom „Crte za beskraj”, čiji se nastavak, očekuje i u Rijeci, u razdoblju od 14. lipnja – 2. srpnja, izložbom i izvedbama vizualnih i izvedbenih hrvatskih umjetnica svih generacija.
„Crta za beskraj” vizualno je izvedbeni program Centra Knap koji se ove godine, u razdoblju od 8. – 9. svibnja, održao treću godinu za redom. Kao takav, program je posvećen, odnosno nadahnut životom i djelom multimedijalnog umjetnika Marijana Crtalića Crte, iznenada preminulog 2020. godine, prisutnog ujedno i na riječkoj vizualnoj sceni. Koja je poveznica Marijana Crtalića i Centra KNAP? Na koji način program nastavlja njegovu viziju?
Poveznica između Marijana Crtalića-Crte i Centra Knap, moglo bi se reći, vrlo je bliska i intimna. Naime, Crta je u tijekom svoje karijere u Centru imao nekoliko svojih izložbi u našoj kultnoj Galeriji Događanja, među kojima je bila i njegova nažalost posljednja izložba 2020. godine, „Sanjam da sanjam da ne sanjam”. Iskra apsolutne ljubavi i privrženosti rodila se unutar programa „Kustoska platforma: Performativne studije slučaja”, posvećene edukaciji mladih umjetnika s područja performansa. Na prvoj Kustostoskoj platformi Crta je proslavio i svoj rođendan, i to mu se jako svidjelo te je isti naum imao za izložbu, no u tome nas je vremenski omela Covid pandemija. Mogu reći da se Crta u Knapu osjećao nekako kao kod svoje kuće.
U tom periodu suradnje Crta je često predlagao da osmislimo program poput ovog, gdje bi se mladi, tek stasali umjetnici s polja izvedbenih i vizualnih umjetnosti, imali priliku predstaviti svojim kolegama, ali i kroz popratne sadržaje kao što su koncerti, da im se da prilika da se druže i da se međusobno upoznaju, razmjenjuju ideje, stvaraju nove umjetničke poveznice.
Program „Crta za beskraj” nastavlja Crtalićevu viziju stvaranja prostora koji nije samo mjesto predstavljanja umjetnika i njihovih djela, već i prostor za druženje, razmjenu iskustava te istraživanje novih kreativnih područja, a održava se upravo na njegov rođendan osmog svibnja, koji je ujedno i rođendan Centra Knap te Dan oslobođenja grada Zagreba. Kroz ovaj program, Centar Knap nastoji oživjeti Crtalićev duh kroz promociju mladih talenata iz različitih dijelova Hrvatske. Tako su se na prošlogodišnjoj Crti za beskraj predstavili studenti sa splitskog UMAS-a i studenti sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, dok smo ove godine na suradnju pozvali mlade glumce s Akademije za umjetnosti i kulturu iz Osijeka te mlade pijaniste i kompozitore s Muzičke akademije u Zagrebu. Kroz ovaj program studente s njihovim mentorima potičemo da istraže izvedbene medije i okušaju se u nečemu što do sada nisu radili, a sam festival postaje svojevrsna zona umjetničke igre i nekog pozitivnog performerskog rizika. Tako smo ove godine mogli uživati u sjajnim glazbenim performansima studenta Muzičke Akademije mlade Riječanke Katarine Nere Biondić, Božidara Vlašića i Ivana Hlebića, dok su nas Osječani oduševili kolektivnom plesnom izvedbom Ritual 23.24 – studenata glume 1. godine te sjajnim plesnim solom mladog Josipa Bišćanina „Ikar”. Tako „Crta za beskraj” postaje ne samo manifestacija posvećena promicanju izvedbenih i vizualni umjetnosti, već zaista je svojevrsni hommage Crtalićevom nasljeđu i njegovom utjecaju na umjetničku zajednicu.
„Rituali smrti i ljubavi” središnjom su temom ovogodišnje edicije Crte za beskraj. Kako su i kroz koje medije, okupljeni umjetnici interpretirali zadanu temu? Mogu li se istaknuti neki od ključnih zajedničkih motiva, poruka ili emocija prisutnih u radovima umjetnika? Na koji je način tema ovogodišnjeg festivala povezana s Crtalićevim nasljeđem?
Crta je sam po sebi unutar kulturne zajednice uistinu bio jedna nesvakidašnja mitska figura, koja je prštala nekom čudnom energijom, pozitivnom kritikom i uz njega bi se uvijek dešavala neka čarolija. I to razmišljanje, nekako nas je dovelo do toga da se zapitamo kroz što to danas ostvarujemo svoju magiju života i što su to rituali danas. Tako je izložba koje je uvijek posvećena Crti, ove godine imala tri segmenta: Davor Mezak je izložio radove pod nazivom „Totem” kroz koje obrađuje Crtalića, ali i umjetnički milje kao mitske persone jednog vremena, Tin Dožić i Jasmin Mahmić postavili su audio-vizualnu instalaciju „Materijali za izradu”, kompoziciju 3D scanova i zvukova prikupljenih u Željezari Sisak, kojoj je bila jedna od središnjih tema Crtaličevog umjetničkog i producentskog djelovanja, transformirajući zatečeno stanje devastirane željezare u ritualno zvučni krajolik za digitalnu animaciju. Dok je umjetnica i koproducentica ovogodišnje manifestacije Jelena Remetin izložila nekoliko printova svojih grafika te dva roll – up za koje je Crta bio direktna inspiracija pod nazivom „Visage of rituals”. Lala Raščić otvorila je prvu večer s lecture performansom „MIT-LEGENDA-BAJKA-CRTA”, istražujući književno-teorijske definicije žanrova mita, legende i bajke kroz anegdote iz života Marijana Crtalića. Osim studenta s osječke i zagrebačke muzičke akademije predstavio se i Jura Ruža s predstavom „Morphine” koja inspiraciju crpi iz video zapisa s TikToka, pretvarajući cyber u jedno od mjesta suvremenog ritualnog prostora. Dok se Jasmin Mahmić kroz glazbeni video performans bavio ritualnim formama otuđene ljubavi pod nazivom „My Boyfriends Who Have Never Met”.
Drugog dana publika je mogla uživati u izgubljenim ritualima te su mogli pogledati plesni performans Dore Pocedić, „O Co” Ikara Josipa Bišćanina te zagrebačku premijeru riječkog Trafica „Magdalena, Magdalena” koja se bavi dekonstrukcijom mita o suvremenoj ženi, u izvedbi Nikoline Komljenović i Eleonore Magdalene Vrdoljak te koreografa Žaka Valente.
Tema „Rituali smrti i ljubavi” ove godine je bila središnja točka programa „Crta za beskraj”, potičući umjetnike na duboko promišljanje i interpretaciju kroz različite umjetničke medije. Ključni zajednički motivi koji su se pojavili u radovima umjetnika mogu obuhvatiti fragmentaciju, transformaciju, intimnost, gubitak i obnovu. Kroz svoje radove, umjetnici su prenosili poruke o prolaznosti života, važnosti ljubavi i povezanosti, te ritualima koji nas prate u tim ključnim trenucima života.
Povezanost teme ovogodišnjeg festivala s Crtalićevim nasljeđem očituje se u njegovom vlastitom umjetničkom opusu, koji je često istraživao teme smrti, ljubavi i prolaznosti. Crtalić je kroz svoj rad istraživao ljudsku egzistenciju i emocionalne dubine, koristeći različite medije kako bi prenio svoje poruke i emocije. Stoga, tema „Rituali smrti i ljubavi” odražava kontinuitet i inspiraciju iz Crtalićevog stvaralaštva, čime se njegovo nasljeđe nastavlja živjeti i inspirirati nove generacije umjetnika.
Uz već afirmirane umjetnike, i ovogodišnjem se programom predstavljaju i mladi umjetnici, što je jedan od specifičnih ciljeva manifestacije. Koje se prilike mladim umjetnicima nude kroz manifestaciju i kakav je bio odaziv mlađe generacije publike?
Manifestacija „Crta za beskraj” posebno je usmjerena na promicanje mladih talenata i pružanje prilika za njihovu afirmaciju. Kroz ovogodišnji program, mladim umjetnicima pruža se prilika za javno predstavljanje svojih radova, povezivanje s etabliranim umjetnicima i profesionalcima te stjecanje iskustva u javnom nastupu s područja koja nisu njihova primarna područja izvedbe kao i prezentaciji vlastitog stvaralaštva. Osim toga, manifestacija im omogućuje da budu dio inspirativnog umjetničkog okruženja te da iz prve ruke sudjeluju u različitim umjetničkim procesima i diskusijama.
Odaziv mlađe generacije publike na manifestaciju obično je vrlo pozitivan. Mladi često prepoznaju vrijednost i značaj podrške novim talentima te su otvoreni za istraživanje novih umjetničkih izričaja i ideja. Kroz interakciju s mladim umjetnicima i njihovim radovima, mlada publika ima priliku osjetiti svježinu i kreativnost koju donose novi glasovi u umjetničkoj zajednici. Stoga, odaziv mlađe generacije publike obično pridonosi dinamici i energiji manifestacije te doprinosi njezinoj ukupnoj atmosferi i uspjehu. Uvijek nas veseli kada manifestaciju posjete mladi umjetnici koji su bili izvođači tijekom prošlih godine, koji su u međuvremenu stasali, što ukazuje da Crta za beskraj na neki način postao punk mjesto na kojem se osjećaju kao kod kuće.
Osim toga, Crta za beskraj u popratnom programu uključuje i koncertne izvedbe, koje su namijenjene kako bi na sam događaju privukle i šire mlađe publike. Tako je ove godine na prvoj večeri nastupio Zarkoff, legenda electro underground scene, a drugu večer smo zatvorili rasplesanim ritmova dj-a Le Chocolat Noir-a.
Centar Knap uvelike je posvećen radu sa zajednicom. U tom kontekstu, koje su to središnje vrijednosti, odnosno ciljevi djelovanja Centra KNAP? Možeš li izdvojiti neke od ključnih aktivnosti Centra? Koji su to prostori i resursi dostupni umjetnicima odnosno korisnicima programa?
Centar Knap djeluje sa središnjom misijom posvećenom promicanju umjetnosti i kulture u zajednici. Njegove temeljne vrijednosti i ciljevi uključuju poticanje kreativnosti, raznolikosti i inkluzivnosti te podržavanje umjetnika i kulturnih inicijativa na lokalnoj i široj razini.
Centra Knap je jedno zaista, moglo bi se reći, monumentalno zdanje, koje već skoro 70 godine predstavlja centralni kulturni bastion u ovom dijelu grada. Osim Galerije Događanja i Koncertne dvorane, osovinu ovog kompleksa čini i velika dvorana Kazališta Knap. Osnovno djelovanje Centra čine edukativni programi, radionice za sve dobne skupine, koje se kontinuirano održavaju tijekom cijele godine – predavanja, izložbe, koncerti, kazališne predstave i ostali kulturni događaji koji su otvoreni za širu javnost. Centar Knap također organizira projekte koji se fokusiraju na suradnju s lokalnom zajednicom, potičući participaciju građana i stvaranje prostora za dijalog i razmjenu ideja.
Što se tiče prostora i resursa dostupnih umjetnicima s nezavisne scene, već dugi niz godine Centar Knap njeguje platformu „Knap plus” koja pruža tehničku i prostornu podršku za razvoj i realizaciju plesnih i kazališnih projekata. Galerija Događanja, svake godine raspisuje poziv za izlaganje za umjetnike s područja likovnih djelatnosti, te ima za cilj promociju kroz svoje godišnje izložbe mladih umjetnika. „Senior Club” i „Knap u Kvartu” su programi koji su namijenjeni umirovljenicima te su postali snažna vesela baza za jačanje i podizanje kvalitete života ljudi treće dobi s područja Peščenice. Osim toga, Centar svake godine realizira nekoliko novih programa, tako da ja u šali znam reći da smo zaista, mala tvornica kulture. Sve ove inicijative i resursi osmišljeni su kako bi podržali umjetničku kreativnost, potaknuli razvoj kulturne scene i obogatili život zajednice.
Za kraj, želiš li nešto nadodati, a čega se nismo dotakle razgovorom?
S veseljem iščekujemo riječku ediciju „Crte za beskraj” u Galeriji O.K.!
Riječka edicija programa „Crte za beskraj – Ritual” uz samu izložbu radova vizualnih umjentica Ivori Sošić, Andreje Knezović i Ivane Butković, uključuje izvedbe Dore Pocedić i Linde Tarnovski, vodstvo tijelom Kristine Kekice Paunovski i K2K-a, kao i performans u javnom prostoru umjetnice Kate Mijatović.
Naslovnica: Davor Mezak, Totem, autor fotografije: Matija Krstičević
#Centar Knap #Crta #Crta za beskraj #Marijan Crtalić #Morana Foretić
