Dani mađarske poezije u GKR: Predstavljena “Izina balada” Magde Szabó

Povodom Dana mađarske poezije, Lektorat za mađarski jezik i Gradska knjižnica Rijeka organizirali su zanimljiv dvojezični program održan 11. travnja, u 18 sati. Prisutni u Dvorani susreta Gradske knjižnice imali su priliku uroniti u bogatstvo mađarske književnosti i steći dojam o njezinoj važnosti u kulturnom pejzažu Hrvatske. U sklopu programa, predstavljen je i nedavno objavljeni hrvatski prijevod romana “Izina balada” mađarske spisateljice Magde Szabó u izdanju V.B.Z.-a. Dan mađarske poezije obilježava se od 1964. godine, na dan rođenja mađarskog pjesnika Attila Józsefa.

Tridesetak prisutnih prvo je pozdravila Eszter Tamaskó, lektorica za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci: “Književnost povezuje ljude iz različitih kultura i obogaćuje naš život dubokim emocionalnim i intelektualnim iskustvima. Upravo zbog toga, danas će biti u središtu pažnje jedna istaknuta mađarska spisateljica 20. stoljeća, Magda Szabó, rođena 1917. godine, a umrla 2007., u 90. godini života, tijekom čitanja. Ostavila je iza sebe nevjerojatan životni opus. U svojim je djelima dotakla duboke ljudske emocije i univerzalne teme koje ostaju relevantne i inspirativne kroz različite generacije i društvene kontekste. Kroz svoje likove i priče istraživala je kompleksnost ljudske prirode, pogotovo ženske, i njezina djela zadržavaju svoju svježinu i dubinu i nadilaze vrijeme u kojem su napisana. Ona je uvijek aktualna, kao neka pametna tetka, uvijek nam je pri ruci za savijete kad se malo izgubimo.”

U Dvorani susretna GKL, studentice Lektorata za mađarski jezik čitaju pjesme Magde Szabó na mađarskom i hrvatskom jeziku

Nakon uvodne riječi, studenti Lektorata Mariann Szabadics, Tea Miškec, Ilario Rajković, Karmela Payrits i Dženi Kalčić čitali su pjesme Magde Szabó na mađarskom i hrvatskom jeziku, s malim stankama tijekom kojih je Tamaskó pričala o Szabó i njezinom radu. Prisutni su pjesme mogli pratiti na podijeljenim listićima, što je doprinijelo interaktivnosti događaja.

Magda Szabó, istaknuta mađarska književnica, rođena je 5. listopada 1917. u Debrecenu, Austro-Ugarska. Njeno djetinjstvo obilježeno je obrazovanjem koje joj je pružio otac, akademik koji ju je poučavao engleskom i latinskom jeziku. Ova rana izloženost jezicima i književnosti imala je značajan utjecaj na njen kasniji rad.
Nakon završetka studija, Szabó je diplomirala na Sveučilištu u Debrecenu kao profesorica latinskog i mađarskog jezika te filozofije. Počela je karijeru kao učiteljica u Debrecenu i Hódmezővásárhelyu (od 1945. do 1949. godine radila je u Ministarstvu obrazovanja, kada je dobila otkaz kao ideološki nepodobna) međutim, njena strast prema pisanju brzo ju je dovela do književnosti. Iako je svoju književnu karijeru Szabó započela kao pjesnikinja – 1947. godine objavila je svoju prvu zbirku poezije, “Bárány” (“Jagnje”), koju je slijedio “Vissza az emberig” (“Povratak čovjeku”) 1949. godine, kasnije je postala poznata po svojim romanima, dramama i dječjim knjigama. Njen prvi roman, “Freskó” (“Freska”), objavljen je 1958. godine, a od tada je napisala niz knjiga koje su postale klasici mađarske književnosti. Iz pratećih materijala saznajemo da je autorica pisala i filmske scenarije.

“Izina balada” u prijevodu Lee Kovács te knjige Magde Szabó koje je moguće posuditi u Gradskoj knjižnici Rijeka

Politika je imala značajan utjecaj na život i karijeru Magde Szabó. Godine 1949. nagrađena je Baumgartenovom nagradom, koja joj je odmah oduzeta kad je označena kao neprijatelj Komunističke partije rezultirajući zabranom daljnjeg književnog rada. Unatoč izazovima, s kojima su se u periodu od 1945. do 1958. suočavali mnogi mađarski autori, Szabó je nastavila pisati i objavljivati, boreći se za svoju umjetničku slobodu. Njeni najpoznatiji romani, poput “Abigél” i “Az ajtó” (“Vrata”), govore o složenim temama – obiteljskim odnosima, povijesti i identitetu. Veliku popularnost kod mađarskih čitatelja ostvarila je romanom “Srna”, a do kraja života objavila je dvadesetak romana od kojih je više od deset ekranizirano. Prevedena na više od 40 jezika, djela Magde Szabó dobila su i važna književna priznanja kao što su to mađarska nagrada “Kossuth” i francuska književna nagrada “Prix Femina étranger”.

Po završetku ovog dijela programa, Tamaskó je predstavila prevoditeljicu “Izine balade” te drugih djela Magde Szabó, uključujući i zahtjevnog, eruditskog romana “Trenutak” (Eneidi u kojoj Kreuza preživljava i preuzima Eneinu ulogu) – Leu Kovács. Kovács prevodi poeziju, prozu, dramu i film s mađarskog i francuskog jezika. Kao prevoditeljica i sudska tumačica za mađarski, francuski, engleski i srpski jezik radi od 2012. godine, a bavi se i konferencijskim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.

Izuzetno simpatične, animirane, neposredne i elokventne, Kovács i Tamaskó potom su nastavile razgovor o suvremenoj mađarskoj književnosti i njenom mjestu u Hrvatskoj, umjetnosti prevođenja i Magdi Szabó čija ćemo djela, zahvaljujući ovom informativnom i vrlo prijatnom događaju, sada svakako potražiti.

Fotografije: Aleš Suk

#Dani mađarske poezije #Gradska knjižnica Rijeka #Lea Kovács #Lektorat za mađarski jezik #Magda Szabó

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh