Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca 23. i 25. veljače 2026. godine Festivalom Papandopulo obilježava 120. obljetnicu rođenja velikog hrvatskog skladatelja i dirigenta Borisa Papandopula, umjetnika koji je snažno obilježio glazbeni život Rijeke i riječkoga Kazališta.
Tijekom dva festivalska dana publiku očekuje raznolik i reprezentativan program uz sudjelovanje istaknutih hrvatskih umjetnika. Cjelokupan program ukazat će na dragocjenu Papandopulovu ulogu u oblikovanju hrvatskog glazbenog identiteta 20. stoljeća, odajući počast jednom od najsvestranijih i najplodnijih skladatelja domaće glazbene povijesti.
Festival će u ponedjeljak, 23. veljače, otvoriti koncert „Komorni Papandopulo“ u dvorani riječke Zajednice Talijana – Circolu, s početkom u 19 sati.
Program donosi pogled na skladatelja iz drukčije perspektive – ne samo kao autora raskošnih orkestralnih partitura, nego i kao iznimnog majstora komorne forme. Djela koja će biti izvedena, i desetljećima nakon nastanka, zadržavaju svježinu, razigranost i umjetničku snagu.
Na programu su: Monolog za violinu, u interpretaciji Mateja Mijalića. Sonata za violinu i klavir (dvostavačna), u izvedbi Ivana Grazianija (violina) i Ivana Vihora (klavir), Contradanza, koju izvodi pijanist Ivan Vihor, Meditacija, u izvedbi Mateja Mijalića i Ivana Vihora, Rapsodija concertante za violončelo i klavir, u interpretaciji Vida Veljaka i Filipa Faka, Papandopulijada u C-duru, u izvedbi Riječkog klavirskog trija (Filip Fak, Krunoslav Marić i Vid Veljak)
Vrhunac Festivala i svečana posveta skladateljevu orkestralnom opusu bit će koncert „Simfonijski Papandopulo“ 25. veljače u 19.30 sati u izvedbi Riječkog simfonijskog orkestra.
Pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela, uz soliste – violinista Goran Končar i pijanista Goran Filipec – publika će imati priliku čuti neka od reprezentativnih Papandopulovih djela koja otkrivaju različita glazbena lica skladatelja te njegovu izraženu sklonost virtuoznosti i dijalogu između solista i orkestra.
Koncert otvara Koncert za violinu i orkestar, op. 125, jedno od najvrjednijih djela hrvatske glazbe 20. stoljeća, koje će u Rijeci prvi put biti izvedeno u cjelini.
„Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula bez sumnje je remek-djelo klasike 20. stoljeća. Posebno me raduje što je nedavno pronađen i davno izgubljen dio originalne partiture, pa će riječka publika, uz proslavu 120. obljetnice rođenja velikog skladatelja, prvi put imati priliku čuti to značajno djelo u cijelosti“, ističe Goran Končar.
Slijedi Fantazija za klavir i orkestar, op. 14, uz solistički nastup Gorana Filipeca – prva izvedba toga djela u Hrvatskoj.
„Obljetnice skladatelja prilika su kako za izvođenje djela koja amblematski povezujemo s njihovim opusom, tako i za otkrivanje onih koja iz različitih razloga nisu pronašla mjesto na koncertnim podijima“, kaže Goran Filipec te dodaje: „Riječ je o briljantnom djelu iznimne vitalnosti, karakteristične za Papandopulov opus.“
Koncert će zaključiti izvedba baletne suite „Zlato“, kada će se orkestru pridružiti i nacionalna operna prvakinja, sopranistica Anamarija Knego.
U srijedu, 25. veljače, u sklopu Festivala, u foyeru Kazališta u 18 sati bit će predstavljena nova monografija „Boris Papandopulo“ autorice Erike Krpan i urednice Sande Vojković, uz otvorenje prateće izložbe.
U razgovoru povodom predstavljanja sudjelovat će Goran Končar, akademik Zoran Juranić te Valentin Egel.
Izložba o Papandopulovu životu i djelu, koja je početkom godine bila postavljena u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, moći će se razgledati na prvom katu riječkog HNK-a do 13. ožujka.
Boris Papandopulo (1906. – 1991.), sin slavne primadone Maje Strozzi, rano je došao u dodir s glazbom. Rođen u Honnefu na Rajni u Njemačkoj, skladanje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Blagoja Berse, a dirigiranje kod Dirka Focka u Beču.
Kao dirigent i zborovođa djelovao je u Zagrebu, Rijeci, Sarajevu i Splitu, izvodeći operete, opere, balete i simfonijska djela različitih stilskih razdoblja.
Bio je direktor Riječke opere od 1946. do 1948. te ponovno od 1953. do 1959. godine. Ravnao je i prvom predstavom Opere i Baleta novoosnovanog Narodnog kazališta u Rijeci – Zajčevom operom „Nikola Šubić Zrinjski“, 2. studenoga 1946.
Njegov opus broji više od 400 djela iz gotovo svih glazbenih područja – od opera i baleta do simfonijskih, komornih i klavirskih skladbi, kantata i oratorija. Kao izniman poznavatelj orkestracije, Papandopulo je u svojoj glazbi spajao baroknu motoriku, nacionalno-folklorne elemente, dodekafoniju i atonalnost, stvarajući djela trajne vrijednosti hrvatske glazbene baštine.
Među operama se ističu „Sunčanica“ i „Rona“ (praizvedena u Rijeci), a među baletima „Žetva“ i „Dr. Atom“ (također praizveden u Rijeci). Za svečano otvorenje obnovljene zgrade riječkog HNK-a 1981. godine skladao je kantatu „Mantinjada“ za recitatora, sopile, zbor i orkestar, kojom je i sam ravnao na praizvedbi.
#Boris Papandopulo #Goran Končar #HNK Ivana pl. Zajca #Valentin Egel
