11. siječnja Vlada je u Sabor uputila izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Dorađen je opis femicida, i uvedena su nova kaznena djela; teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
Premijer Plenković je u uvodnom djelu sjednice rekao kako su navedeni zakoni dio političke volje usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji, te dodao da je ovo je treći krug izmjena u mandatu ove Vlade, usmjerenih na borbu protiv nasilja, koji u sadržajnom pogledu donosi najopsežnije i najznačajnije promjene.
Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ono što vodilo kao prekršaj spolnog uznemiravanja sada se prebacuje u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se kazne za prekršaje i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna. Istaknuto je kako se izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja. Tako se uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza, a pri čemu će kod kršenja mjera opreza policija imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Također, žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak. Izmjenama Kaznenog zakona povisuju se kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Novo kazneno djelo: femicid
Uvodi se i posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, tj. femicid, za koje će biti predviđena kazna zatvora u trajanju od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. Prema odgovorima Ministarstva pravosuđa na primjedbe na zakon pristigle u javnoj raspravi iz redova nevladinih udruga, sudaca te pravobraniteljstava, prvotna definicija djela bit će proširena te se djelo neće odnositi na svako ubojstvo bliske ženske osobe, kao što je bilo planirano, nego na rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe. U skladu s Istanbulskom konvencijom uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela. Dorađen opis i obilježja ovog kaznenog djela u EU-u danas imaju definirane u svojim kaznenim zakonodavstvima još samo četiri države članice: Cipar, Malta, Španjolska i Belgija. Osim uvođenja femicida, u Kaznenom će se zakonu, proizlazi iz odgovora Ministarstva pravosuđa, mijenjati i tekst članka koji definira svako teško ubojstvo, bez obzira na spol žrtve.
Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato što su žene, neprihvatljivo
Premijer Andrej Plenković
U Kazneni zakon uvrstit će se termin „rodno uvjetovano nasilje”, i to u čl. 87 koji sadrži definicije i značenje izraza gdje će se dodati i 32. točka, koja će definirati što je rodno utemeljeno nasilje. Definicija će potpuno biti preuzeta iz Istanbulske konvencije i glasit će: rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.
Sama definicija femicida, odnosno teškog ubojstva ženske osobe, ostaje u novouvrštenom članku 111a, kao posebno istaknut oblik teškog ubojstva koje je definirano osnovnim, 111. člankom. Umjesto postojeće predložene definicije prema kojoj je teško ubojstvo ženske osobe definirano kao „ubojstvo bliske ženske osobe” bez dodatnih kvalifikacija, nova odredba definirat će da je femicid „rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe”.
Novo je kazneno djelo i neovlašteno otkrivanje sadržaja pri čemu počinitelji ne mogu biti novinari. Prijedlog je nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak. Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka poput pravosudnih dužnosnika, okrivljenika, odvjetnika, svjedoka ili vještaka. Na primjedbe kako se ovim zakonom ograničavaju medijske slobode, a od javnosti se mogu kriti informacije koje bi joj bile od značaja, Plenković je rekao kako je prijedlog nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak. Kako bi se u potpunosti uklonile pogrešne interpretacije, kojih je bilo u javnom prostoru proteklih mjeseci, u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.
Kako se odredba odnosi na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom tako ni tvrdnje o ograničavanju prava javnosti da bude informirana ne mogu biti točne. Kazneni postupak postaje javan potvrđivanjem optužnice, a javnost u svim fazama postupka ima pravo na provjerene i objektivne informacije, odnosno pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, a o svemu navedenom treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon.
Istaknuta slika: Vlada Republike Hrvatske
