Na današnji 1895. dovršeni su radovi na Guvernerovoj palači

Na današnji dan, 16. rujna 1896., završeni su radovi na Guvernerovoj palači, jednom od najvažnijih arhitektonskih i povijesnih simbola Rijeke. Palača je podignuta u doba kada je Rijeka bila pod upravom ugarskih vlasti (1868. – 1918.), koje su željele izgraditi reprezentativnu zgradu dostojnu grada s izlazom na Jadran.

Inicijativu za izgradnju pokrenuo je guverner Ljudevit Batthyány, a projekt je povjeren uglednom budimpeštanskom arhitektu Alajosu Hauszmannu, koji je palaču osmislio u stilu talijanske visoke renesanse. Gradnja je počela u kolovozu 1893., a radove je vodio Hauszmannov suradnik Ferenc Jablonszky. Zgrada je pod krov stavljena već u studenom 1894., dok je završno uređenje palače i parka zaključeno upravo 16. rujna 1896.

Smještena na uzvisini s pogledom prema luci, palača je projektirana kao reprezentativna rezidencija guvernera, dok su službeni uredi ostali u zgradi Pošte na Korzu. Pročelje od blistavog bijelog kamena, terasasto oblikovano dvorište i bogato dekorirani interijeri – uključujući monumentalno stubište, atrij s prirodnim osvjetljenjem i raskošnu plesnu dvoranu – svjedoče o ambiciji da se Rijeka predstavi kao važan lučki i upravni centar tadašnje Monarhije.

U palači su korišteni najkvalitetniji materijali – od mramora iz Carrare do željezne krovne konstrukcije i luksuzne štukature koje su izrađivali poznati majstori onog doba. Kompleks je uključivao i oranžeriju, vrtni paviljon, pomoćne zgrade, kao i park od 12.000 m².

Od izgradnje do kraja Prvog svjetskog rata, palača je služila kao sjedište riječkog gubernija. Nakon 1918. koristile su je razne vlasti, uključujući i Riječku državu pod vodstvom Gabrielea D’Annunzija i kasnije Riccarda Zanelle. Od 1926. do kraja Drugog svjetskog rata bila je sjedište prefekta, a potom prelazi u civilnu funkciju.

Danas je u palači smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, a sama zgrada zaštićena je kao pojedinačni spomenik profane graditeljske baštine Republike Hrvatske.

Urbanistički značaj palače ogleda se i u uređenju okolnog prostora. Trg ispred palače, nekoć Trg nadvojvode Josipa, kroz povijest je mijenjao nazive, od Rimskog trga do Trga Riccarda Zanelle, kako bi se reflektirale političke i društvene promjene koje je Rijeka prolazila.

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh