Basilica minor – posebni počasni naslov, koji dodjeljuje papa značajnim crkvama bez obzira na stil gradnje. On označava potrebu jačanja veza te crkve sa rimskim biskupom, te naglašava njenu važnost za okolinu. Taj naslov često nose crkve koje su mjesta hodočašća. Basilica minor se prepoznaje po papinskom grbu iznad portala ili na nekom drugom vidljivom mjestu. Drugi naziv je Basilica pontifica (papinska bazilika). Viša titula je jedino Basilica major, koju nosi samo sedam crkava.
Prema predaji, 10. svibnja 1291. godine, na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske pojavila se Nazaretska kućica Svete obitelji, prenesena od strane anđela iz Nazareta. Ova kućica ostala je na Trsatu do 10. prosinca 1294. godine kada su je anđeli prenijeli u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi.
U pozadini ove priče, znanstveno djelomično potvrđene, stoji trgovina relikvijama iz Svete zemlje, koja je bila raširena tijekom križarskih ratova. Istočnojadranski plovidbeni put, kao najsigurnija veza između Levanta i Europe, tajanstveni ratnički red vitezova Templara, papa, napuljski vladari Anžuvinci i hrvatski feudalci Frankapani, odigrali su važnu ulogu u tim zbivanjima.
Crkva Gospe Trsatske najstarije je hrvatsko marijansko svetište, smješteno na Trsatu u Rijeci. Gradnju crkve započeo je knez Martin Frankapan, sin Nikole IV. Frankapana, dozvolom pape Nikole V., obvezujući se franjevcima na gradnju crkve i franjevačkog samostana 1453. godine. Crkva je izgrađena na mjestu gdje se, prema legendi, od 1291. do 1294. godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje, franjevci iz Bosanske vikarije su se doselili u samostan.
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište, gdje su pokopani mnogi znameniti ljudi, uključujući članove grofovske obitelji Frankapana i graditelja Petra Kružića, poznatog po čuvenim stubama do svetišta.
Na mjestu današnje bazilike gotovo dva stoljeća stajala je kapela koju je dao izgraditi Nikola I. Frankapan. Kasnije je iz nje nastala crkva koja zahvaća prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su kasnije, a sada crkva ima dvije lađe. Najzaslužniji za današnji izgled crkve je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Crkva je dobila svoj konačni izgled 1824. godine kada je produžena za 6 metara i dodan joj je zvonik.
Današnja bazilika je kombinacija gotičko-renesansno-barokno-bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, djela manirističkog slikara Serafina Schöna i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.
Crkva se odlikuje mnoštvom stilova i povijesnih razdoblja. Bidermajersko pročelje iz prve polovice 19. stoljeća koristi portale iz 17. stoljeća. Crkva ima dvije lađe: prvotnu i lijevu, nastale objedinjavanjem nekadašnjih pobočnih kapela. Propovjedaonica i pobočni barokni oltari su drvorezbarski radovi koji polikromijom imitiraju mramorne oltare.
Čudotvorna slika Gospe Trsatske, izvorno darovana Hrvatima 1367. godine od pape Urbana V., izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu i prema gledatelju slike, dok Isus podiže ruku za blagoslov. Slika je okrunjena zlatnom krunom 1715. godine, a svečanost njene krunidbe održana je pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora.
Samostan uz crkvu izgradio je knez Martin Frankapan, a franjevci su se doselili 1468. godine. Samostan posjeduje staru i bogatu knjižnicu s arhivom i riznicu s darovima i zadužbinama. U knjižnici se čuvaju djela poput „Lekcionara Bernarda Splićanina” i „Evangelistaruma” Marka Marulića.
Skulptura prikazuje papu Ivana Pavla II. kako moli ispred čudotvorne slike Blažene Djevice Marije, obilježavajući njegov posjet svetištu 8. lipnja 2003.
Pastoralni centar svetišta „Aula pape Ivana Pavla II.” otvoren je 5. lipnja 2008., obilježavajući petu obljetnicu pohoda pape Ivana Pavla II. Svetištu. Centar uključuje veliku dvoranu s 300 sjedišta, četiri manje dvorane i sanitarni čvor za hodočasnike. U Auli se od 2010. godine održava godišnji hrvatski festival katoličkog filma.
Istaknuta fotografija: Čudotvorna slika Gospe Trsatske, izvorno darovana Hrvatima 1367. godine od pape Urbana V.; izvor: Svetište Majke Božje Trsatske
#basilica minor #obljetnica #Rijeka #Svetište Majke Božje trsatske #Trsat
