Možemo se našaliti i reći što je muškarac bez brkova, no uistinu što je muškarac bez brkova jer brk je znak na licu muškarca. Danas manje, no u prošlosti svaki muškarac koji je držao do sebe uzgajao je svoj brk, sebi i drugima na ponos. Šala, možda, no nekad su muškarci držali vrlo ozbiljno do tog čekinjastog uresa svoga lica. Isto tako ime pa prezime je znak. I to vrlo ozbiljan znak. Brk možete obrijati pa postanete drugi čovjek. Bez imena i prezimena vi ste nitko. To je ono što vas čini individuom u svijetu ljudi. U stvari jedino što imate i nitko vam to ne može uzeti jest identitet uobličen u ime i prezime. Hrvati su prvi među Slavenima ponijeli prezimena. Prva su prezimena zabilježena krajem 11. i u 12. stoljeću, ponajprije u dalmatinskim gradovima (isprva u Zadru, Trogiru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru). Najstarija hrvatska prezimena potječu s konca 11., dok su npr. Rusi ponijeli prezimena tek u 16. stoljeću. Govoreći o osnovnoj podjeli hrvatskih prezimena tu su prezimena koja sadrže krvno srodstvo, potom prezimena prema zanimanjima, etnike i etnonime, prezimena prema nekoj upadljivoj osobini te ostala prezimena nastala na tragu zoonimske i fitonimske motivacije, prema nekoj prirodnoj pojavi itd.
Preko Rečine ili Ričine ili kako vam drago
Na Trsatu se prezimena mogu pratiti tek negdje od polovice 17. stoljeća. Tek tada može se reći nešto konkretnije o stanovništvu ovog područja. Rijeka je bila u tom pogledu sretnija jer je stanovništvo bilježeno u zapisnicima riječkog notara već od tridesetih te šezdesetih godina 15. stoljeća. Ovdje će biti riječi o prezimenima stanovništva Trsata, stoga što je stanovništvo toga kraja u mnogo većoj mjeri vuklo slavensko i hrvatsko podrijetlo od onih u Rijeci. Prve župne matice (matice rođenih) počeo je pisati trsatski župnik Kučić. On ih je pisao pedantno i uredno te su njegovi zapisci preživjeli do danas. Tridentski koncil naložio je u mnogočemu ponašanje crkve i zauzimanje stava prema reformaciji, isto tako propisao je pisanje matica na području zemalja katoličke konfesije tako da se na Trsatu od 1648. vode matice. Prvih pet godina bile su pisane na latinskom, od 1653. počinje ih trsatski župnik Antonić pisati i na hrvatskom jeziku. Zabilježena su prezimena novorođenih stanovnika župe poput: Bartolović, Ciganić, Fufić, Glažar, Gržetić, Kranjčić, Matković, Sanjković. Spominju se i prezimena Čohar, Čop, Jugo, Mat(e)rljan, Margan, Paškvan, Šarinić, Šekulja, Šikić, Vlašić. Ta prezimena očuvala su se do danas u Rijeci i na Sušaku.
Što se tiče zanimanja ljudi tih koji su našli mjesto pod suncem na i oko Trsata i trsatske župe ona su u većini bila obrtničkog karaktera. Imamo npr. Nikolu Bodula koji je kalafat, Bartola Ćaćana trgovca i krčmara, nekog Premuža stolara, Lovru kuhara, Vinku pekaricu, Ivana Materljana vijećnika i senatora u trsatskom vijeću, Gašpara Đurišića postolara, Peraca klobučara, Lovru Fracassa brodara i druge. Zanimljivo je kako većina ljudi spomenutih u zapisima zovu krsnim imenom uz zanimanje ili mjesto rođenja.
No odakle su došli ti ljudi čija prezimena postoje i danas na Trsatu, Vežici ili u Rijeci? Odgovor nije lako dati pa možemo samo nagađati. Ključ rješavanja ove zagonetke leži možda u etimologiji prezimena te obiteljskoj tradiciji.Ljudi su se uglavnom doseljavali iz Bosne i Dalmacije, zatim otoka i Istre te Kranjske i Gorskog kotara. Dolazili su i iz Italije, proveli neko vrijeme ili u Rijeci i na otocima pod mletačkom vlašću. Recimo prezimena Paškvan ili Rahelić imaju bez sumnje talijanske korijene te su se jednom zvali Pasquali ili Racheli. Zabilježena su i prezimena Kamerleto i Kolacio čiji su preci stigli iz Chioggie u Rijeku da bi potom u 18. stoljeću prešli Rečinu i naselile se na Trsatu. Obitelji s prezimenom ili pridjevom Vlah su iz južnih te gorskih dalmatinskih dijelova Hrvatske. Njemačkog podrijetla su Margani i Glažari jer je nekoć to prezime glasilo Glaser. No obzirom na to da je takvih „njemačkih“ prezimena bilo dosta po Gorskom kotaru npr. u Crnom Lugu gdje su se ljudi zapošljavali u ondje osnovanoj tvornici stakla moguće je da su se od tamo zaputili i zasnovali boravak na Trsatu. Matrljani su iz Dalmacije te su jednom imali oblik Mateljan, a taj oblik prezimena može se i danas naći u Dalmaciji. Stare obitelji poput Matkovića ili Ružića vuku korijen iz Dalmacije, a prezimena poput Marač, Jugo, Šarinić, Šikić te Vlašić podrijetlom su ili iz Dalmacije ili pograničnih bosanskih krajeva.
Na Trsat i Vežicu, poslije i na čitavu župu te grad koji će u jednom trenutku ponijeti ime Sušak doseljavalo se još od srednjeg vijeka. Ljudi slavenskih korijena pritisnuti svakojakim nedaćama ili neimaštinom ili bijegom pred Osmanlijama ili naprosto naseljavanjem stizali su s namjerom osnivanja novog doma, u potrazi za zaradom ili boljim životom. Najbolji dokaz su prezimena, zapisana u maticama, ona koja svjedoče i danas odakle smo došli mi koji živimo u ovom gradu i kraju.
Istaknuta fotografija: pogled na Trsat iz centra Rijeke; autorica: Marta Ožanić
#porijeklo #prezime #Rijeka #Trsat #znak
