U srijedu, 14. prosinca, u Gradskoj vijećnici održano je javno izlaganje idejnog rješenja stambenog područja Turanj u Rijeci. Na izlaganju su prisustvovali Marko Filipović, gradonačelnik grada Rijeke, Ljiljana Buljan, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo grada Rijeke i Alen Žunić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Zbog broja zainteresiranih građana, koji su bili došli poslušati o idejnom prijedlogu koji će poslužiti za daljnji razvoj generalnog plana naselja, gradska vijećnica nije mogla zadovoljiti potražnju za sjedećim mjestima.
– Ono što moram reći jest da smo se zaista potrudili, skupa s Arhitektonskim fakultetom iz Zagreba, pronaći jedno kvalitetno rješenje budućeg razvoja toga područja. Svjestan sam da je to zadnja zelena oaza na području grada Rijeke i izuzetno vrijedan prostor koji treba daljnju valorizaciju, izjavio je u uvodnoj riječi Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke.
Riječ je preuzela Ljiljana Buljan, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo grada Rijeke, koja je iznijela kratku kronologiju o tome što je sve dosada napravljeno vezano za donošenje urbanističkog plana područja Turanj-Kostabela.
– U ožujku 2021. godine na sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka da se izradi urbanistički plan za ovo područje, što nam je obaveza prema planu višega reda – Generalnom urbanističkom planu. Nakon toga je uslijedila još jedna izmjena vezana za oblik, a u međuvremenu su napravljene i početne radnje koje su zakonski obavezne prilikom donošenja plana, a odnose se na pribavljanje mišljenja, o procjeni strateške ocjene utjecaja na okoliš, gdje je od nadležnog županijskog odjela potvrđeno da takva procjena ne bi bila potrebna. Zatim, pristupilo se izradi podloga koje će tek biti početak izrade urbanističkog plana, pa je s obzirom na vrijednost spomenutoga područja, napravljena biološka studija i valorizacija koju je napravio Prirodoslovni muzej. Potvrđeno je, da iako se radi o zelenoj oazi u gradu, ne postoje zapreke koje bi spriječile donošenje urbanističkog plana. Mi smo nedavno, na sjednici održanoj u prosincu donijeli još jednu izmjenu odluke o izradi, koja se također tiče obuhvata ovoga plana. To je bilo potrebno jer je u međuvremenu izmijenjen Generalni urbanistički plan, te je zona između Ljubljanske i Opatijske ulice, također ušla u obvezu izrade urbanističkog plana i onda zakonski moramo te zone uskladiti s planom višega reda.
U izloženoj studiji predstavljen je jedan od mogućih izgleda novog naselja, koje bi trebalo živjeti unutar posljednje riječke zelene oaze, smještene između hotela Hilton i „Vrata Jadrana“. Već nakon pet minuta izlaganja bilo je primjetno da je dosta vremena i truda uloženo u razmišljanje i formiranje novog riječkog naselja. Plan se bazira na teoriji „arhipelaga“, koji sugerira da se unutar predviđene zone formiraju tri „otoka“, unutar kojih je dalje planirana stambena gradnja. Sav ostali prostor je prepušten zelenim površinama. Naglasak je stavljen na privatne kuće i urbane vile s tri stana. Što se tiče mogućnosti kolektivnog stanovanja – tu su planirani „horizontalni neboderi“. Zbog same topografije terena, unutar „otoka“ je zamišljen terasasto-linijska tipografija, čime se postiže da niti jedna stambena jedinica ne prelazi visinu P+2 ili 3, odnosno nije planirana niti jedna građevina koja bi bila viša od tri kata. U planu nisu izostali i prateći sadržaji, pa se razmišljalo o vrtiću te uslužnim i dodatnim objektima. Spomenuto je i da je plan napravljen u suradnji s ostalim stručnjacima vezanima za urbanizam, pa tako i sa stručnjacima za cestovni promet.
– Lijepo je vidjeti da je ovako dobar odaziv, hvala gradonačelniku što nas je pozvao da vam pokažemo ovu studiju. Ona je jedan vizualni pregled kroz prva razmišljanja o tom prostoru – ovdje piše rješenje zato što je išlo do neke razine detaljnosti, ali je to zapravo studija koja nudi varijenate i mogućnosti. Kao što je spomenuto to je tek podloga za kasniju izradu plana. Ovo što ću pokazati kreće od urbanizma prema nešto manjoj arhitekturi koja nije obvezujuća za grad, niti u kasnijim razradama nego otvara vrata za razmišljanje o temama koji će trebati kasnije dotaknuti, izjavio je Alen Žunić, dr. sc., docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
A zašto smo baš spomenuli stručnjake za cestovni promet? Naime, nakon završenog predavanja došlo je vrijeme za pitanja građana. Nakon prve tri iste opaske (da, ljudi su tri puta zaredom ponovili istu stvar) – da se navedeni prostor naziva Turan, a ne Turanj, uslijedilo je nešto kritika na predloženi stil, odnosno izgled kuća, uz kritiku da će to postati naselje apartmana. Ali glavna rasprava se zakuhala pitanjem jedne građanke: Kako će se kompenzirati šteta vlasnicima parcela kroz koje će prolaziti buduća prometnica? S obzirom na to da je 90 posto parcela privatno, kako grad misli riješiti pitanje prolaska javnih prometnica? Uslijedila je bučna rasprava u kojoj su se govornici nadglasavali, skretali s teme, bilo je tu i odbijanja predstavljanja (prije postavljanja pitanja, pravilno je da se govornik predstavi svima). O izboru stila, načinu gradnje, novim pristupima u arhitekturi i urbanizmu, za temu zbog koje je i održano javno predstavljanje, nije bilo zainteresiranih. Pitanje trasiranja prometnica i rezanja parcela bila je goruća tema od koje nije bilo odstupanja. Demonstratorica je par puta ponovila da se držimo teme i vremenskog ograničenja, ali nije previše pomoglo.
Fotografije: Zlatko Tot
#Alen Žunić #Grad Rijeka #GUP #Turan
