Povodom Dana mađarske poezije, Lektorat za mađarski jezik i Gradska knjižnica Rijeka organizirali su zanimljiv dvojezični program održan 11. travnja, u 18 sati. Prisutni u Dvorani susreta Gradske knjižnice imali su priliku uroniti u bogatstvo mađarske književnosti i steći dojam o njezinoj važnosti u kulturnom pejzažu Hrvatske. U sklopu programa, predstavljen je i nedavno objavljeni hrvatski prijevod romana “Izina balada” mađarske spisateljice Magde Szabó u izdanju V.B.Z.-a. Dan mađarske poezije obilježava se od 1964. godine, na dan rođenja mađarskog pjesnika Attila Józsefa.
Tridesetak prisutnih prvo je pozdravila Eszter Tamaskó, lektorica za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci: “Književnost povezuje ljude iz različitih kultura i obogaćuje naš život dubokim emocionalnim i intelektualnim iskustvima. Upravo zbog toga, danas će biti u središtu pažnje jedna istaknuta mađarska spisateljica 20. stoljeća, Magda Szabó, rođena 1917. godine, a umrla 2007., u 90. godini života, tijekom čitanja. Ostavila je iza sebe nevjerojatan životni opus. U svojim je djelima dotakla duboke ljudske emocije i univerzalne teme koje ostaju relevantne i inspirativne kroz različite generacije i društvene kontekste. Kroz svoje likove i priče istraživala je kompleksnost ljudske prirode, pogotovo ženske, i njezina djela zadržavaju svoju svježinu i dubinu i nadilaze vrijeme u kojem su napisana. Ona je uvijek aktualna, kao neka pametna tetka, uvijek nam je pri ruci za savijete kad se malo izgubimo.”
Nakon uvodne riječi, studenti Lektorata Mariann Szabadics, Tea Miškec, Ilario Rajković, Karmela Payrits i Dženi Kalčić čitali su pjesme Magde Szabó na mađarskom i hrvatskom jeziku, s malim stankama tijekom kojih je Tamaskó pričala o Szabó i njezinom radu. Prisutni su pjesme mogli pratiti na podijeljenim listićima, što je doprinijelo interaktivnosti događaja.
Magda Szabó, istaknuta mađarska književnica, rođena je 5. listopada 1917. u Debrecenu, Austro-Ugarska. Njeno djetinjstvo obilježeno je obrazovanjem koje joj je pružio otac, akademik koji ju je poučavao engleskom i latinskom jeziku. Ova rana izloženost jezicima i književnosti imala je značajan utjecaj na njen kasniji rad.
Nakon završetka studija, Szabó je diplomirala na Sveučilištu u Debrecenu kao profesorica latinskog i mađarskog jezika te filozofije. Počela je karijeru kao učiteljica u Debrecenu i Hódmezővásárhelyu (od 1945. do 1949. godine radila je u Ministarstvu obrazovanja, kada je dobila otkaz kao ideološki nepodobna) međutim, njena strast prema pisanju brzo ju je dovela do književnosti. Iako je svoju književnu karijeru Szabó započela kao pjesnikinja – 1947. godine objavila je svoju prvu zbirku poezije, “Bárány” (“Jagnje”), koju je slijedio “Vissza az emberig” (“Povratak čovjeku”) 1949. godine, kasnije je postala poznata po svojim romanima, dramama i dječjim knjigama. Njen prvi roman, “Freskó” (“Freska”), objavljen je 1958. godine, a od tada je napisala niz knjiga koje su postale klasici mađarske književnosti. Iz pratećih materijala saznajemo da je autorica pisala i filmske scenarije.
Politika je imala značajan utjecaj na život i karijeru Magde Szabó. Godine 1949. nagrađena je Baumgartenovom nagradom, koja joj je odmah oduzeta kad je označena kao neprijatelj Komunističke partije rezultirajući zabranom daljnjeg književnog rada. Unatoč izazovima, s kojima su se u periodu od 1945. do 1958. suočavali mnogi mađarski autori, Szabó je nastavila pisati i objavljivati, boreći se za svoju umjetničku slobodu. Njeni najpoznatiji romani, poput “Abigél” i “Az ajtó” (“Vrata”), govore o složenim temama – obiteljskim odnosima, povijesti i identitetu. Veliku popularnost kod mađarskih čitatelja ostvarila je romanom “Srna”, a do kraja života objavila je dvadesetak romana od kojih je više od deset ekranizirano. Prevedena na više od 40 jezika, djela Magde Szabó dobila su i važna književna priznanja kao što su to mađarska nagrada “Kossuth” i francuska književna nagrada “Prix Femina étranger”.
Po završetku ovog dijela programa, Tamaskó je predstavila prevoditeljicu “Izine balade” te drugih djela Magde Szabó, uključujući i zahtjevnog, eruditskog romana “Trenutak” (Eneidi u kojoj Kreuza preživljava i preuzima Eneinu ulogu) – Leu Kovács. Kovács prevodi poeziju, prozu, dramu i film s mađarskog i francuskog jezika. Kao prevoditeljica i sudska tumačica za mađarski, francuski, engleski i srpski jezik radi od 2012. godine, a bavi se i konferencijskim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.
Izuzetno simpatične, animirane, neposredne i elokventne, Kovács i Tamaskó potom su nastavile razgovor o suvremenoj mađarskoj književnosti i njenom mjestu u Hrvatskoj, umjetnosti prevođenja i Magdi Szabó čija ćemo djela, zahvaljujući ovom informativnom i vrlo prijatnom događaju, sada svakako potražiti.
Fotografije: Aleš Suk
