Danilo Klen: povjesničar koji je oblikovao razumijevanje zapadne Hrvatske

Na današnji dan, točnije u noći s 12. na 13. travanj 1990. preminuo je povjesničar Danilo Klen. Rođen je u Trstu, 9. rujna 1919., a nakon Prvog svjetskog rata pobjegao je s obitelji iz Trsta u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

Završio je II. državnu gimnaziju u Zagrebu 1929., diplomirao na Pravnom fakultetu 1934. te stekao doktorat. Radio je u zagrebačkoj financijskoj direkciji, kao predavač na višoj financijskoj školi te kao riznički tajnik do kraja Drugog svjetskog rata.

Tijekom rata surađivao je s narodnooslobodilačkim pokretom (NOP), a 1945. povjeren mu je nadzor nad arhivom i inventarom Ministarstva financija NR Hrvatske. Godine 1948. postao je načelnikom Odjela proporcija, a od 1949. radio je u Sekretarijatu Vlade NRH – Oblast Rijeka. Potom je bio predavač na Pravnome fakultetu u Zagrebu, a 1952. vratio se u Rijeku u Jadranski institut JAZU. Izvanrednim profesorom Ekonomskog fakulteta u Rijeci postao je 1963., a 1966. direktorom Historijskog arhiva u Rijeci i glavnim urednikom arhivskog glasila Vjesnik Historijskog arhiva i njegovih posebnih izdanja. Za stalnog vanjskog suradnika Instituta za historiju i ekonomiju JAZU u Zadru izabran je 1972., a za člana suradnika JAZU 1977.

Autor je više od 150 raznovrsnih radova iz arhivistike te iz povijesne, političke, pravne, gospodarske, etnološke i kulturne problematike zapadne Hrvatske, od srednjeg vijeka do XX. stoljeća: „Glagoljaš iz Orleca – borac protiv talijanizacije Cresa” (1953.), „Neki dokumenti o svećenstvu u Istri između dva rata” (1955.), „Privredno stanje Rijeke u doba Ilirije prema suvremenim izvještajima Trgovinske komore” (1959.), „Fragmenti Rašporskog urbara iz prve polovine XV. stoljeća”1960.), „Mletačka eksploatacija istarskih šuma i obvezan prevoz drveta do luke kao specifičan državni porez od 15. do kraja 18. st.” (1963.), „Fratrija. Feud opatije sv. Mihovila nad Limom u Istri i njegova sela” (XI–XVIII st.) (1969.), „Šćavunska vesla. Galije i galijoti na istočnoj obali Jadrana ”1986.), „Povijest Rijeke” (1988.).

Danilo Klen bio je i glavni urednik i suautor prve sinteze Povijest Rijeke pisane na hrvatskom jeziku. Bio je i suautor više studija o povijesti riječke industrije (Tvornica papira Rijeka iz 1971., INA-Rafinerija Rijeka iz 1972., 3. maj. Složena organizacija udruženog rada brodograđevne industrije Rijeka iz 1984.).[5] Istraživanje i povijesne činjenice koje je otkrio bile su polazište za rekonstrukciju Trke na prstenac u Barbanu koja je 14. kolovoza 1976. obnovljena te se od tada redovito održava u Barbanu u Istri.[6]

Danilo Klen umro je u noći s 12. travnja na 13. travnja u 80. godini života u Rijeci. Pokopan je u Rijeci na Trsatskom groblju. O njegovu životu i djelu u Zagrebu je 1990. održan znanstveni skup, te su radovi s tog skupa objavljeni u Rijeci 1993. Njegova privatna biblioteka čuva se u riječkoj Gradskoj knjižnici kao Spomen zbirka dr. Danila Klena, a opsežna ostavština nalazi se u Državnom arhivu u Rijeci.

Istaknuta fotografija: fotografije korica knjige „Neki dokumenti o svećenstvu u Istri između dva rata” (1955.)

#ahivistika #Danilo Klen #Hrvatsko primorje #obljetnica #zapadna Hrvatska