Kuda ide Zlatko?

Bio je to jedan od onih savršenih ljetnih dana kada je sunce sjalo, a more bilo kristalno bistro.

Roneći ispred ronilačkog centra na plaži Ploče na Kantridi, bez ikakvog nagovještaja i kad se to najmanje očekuje primijetili smo neobičnu sjenu u daljini. Kada se približila, shvatili smo da je to delfin. Došao je na dohvat ruke izražavajući znatiželju. Rijetka je prilika susresti delfina licem u lice. Izvodio je akrobacije i skakao iznad površine vode na radost brojnih kupača koji su ga nazvali Zlatko.


Bliski susret s delfinom je očaravajuće iskustvo. Pogledi se susreću, i osjetiš povezanost s ovim inteligentnim stvorenjem.

Delfin i čovjek su kao dva različita svijeta koja se dodiruju na površini mora, tražeći svoje mjesto u beskraju. Svjesni su dubina koje ih okružuju, ali delfin bezbrižno zaranja u tajne oceana, dok čovjek ponekad strahuje od nepoznatog. Povezanost leži u zajedničkoj potrazi za slobodom i razumijevanjem. Delfin simbolizira instinktivnu sreću, a čovjek težnju za znanjem. U toj igri postaju odraz jedno drugom, podsjećajući nas na ljepotu života i važnost međusobnog razumijevanja. Njihova sposobnost komunikacije i društvene interakcije je vrlo razvijena. Žive u grupama poznatim kao “podovi” ili “čopori”. Ove zajednice mogu biti vrlo složene, s različitim hijerarhijama i interakcijama među članovima.

Delfini koriste eholokaciju, ili sonar, za orijentaciju i pronalaženje hrane. Emitiraju zvučne valove koji se odbijaju od objekata i vraćaju se, omogućavajući delfinima da “vide.” Postoji više od 40 vrsta delfina, a najpoznatiji su dobri delfini. Imaju složen sistem komunikacije koji uključuje zvukove, pokrete tijela i ponašanje. Mogu koristiti različite zvukove za različite situacije, uključujući upozorenja na opasnost ili poziv na igru. Svaki delfin ima svoje ime.

Također, delfini imaju jedinstven način spavanja koji se razlikuje od onoga što doživljavaju mnoge druge životinje. Spavaju koristeći samo jednu polovicu svog mozga (hemisferu) u isto vrijeme. Dok jedna strana mozga spava, druga ostaje budna, što im omogućuje da budu oprezni i spremni na potencijalne opasnosti iz okoline i da se nastave kretati prema površini kako bi disali. Često spavaju u grupama, što im omogućuje da jedni drugima pruže sigurnost dok su u tom stanju. Dok jedan delfin spava, drugi članovi čopora mogu biti budni i na oprezu. Ova prilagodba omogućava delfinima da prežive u svom morskom okruženju, gdje su stalno izloženi opasnostima na koje moraju brzo reagirati.

Postoje zabilježeni slučajevi kada su delfini pomogli ljudima u nevolji, poput spašavanja plivača od napada morskih pasa ili povlačenja ljudi do obale.


Ove zanimljivosti samo su mali uvod u svijet delfina, koji ostavljaju snažan dojam na sve koji imaju priliku susresti se s njima.
Ali, delfini mogu biti izbačeni iz svog stada.

Unutar čopora može doći do sukoba između delfina, što može rezultirati isključenjem pojedinca. Ovo se posebno može dogoditi tijekom razmnožavanja ili kada se članovi čopora bore za resurse. Ako delfin postane povrijeđen ili bolestan, drugi članovi čopora ga mogu isključiti. U divljini, delfini često putuju u skupinama koje su fokusirane na preživljavanje, a slabiji članovi mogu biti ostavljeni. I najvjerojatnije da se to dogodilo Zlatku. Ima oštećenu repnu peraju.

Kada se čopor preseli u novo stanište ili promijeni svoje migracijske rute, neki delfini mogu zaostati ili se izgubiti, što može rezultirati njihovim izoliranjem. Iako delfini često pokazuju snažnu povezanost s članovima svog čopora, njihova socijalna struktura može biti složena, a isključenje može biti dio prirodnog ponašanja.

Zlatko je nastavio sa svojom igrom u našem akvatoriju, zapleo se u konop u Porto Barošu i pomogli su mu djelatnici Lučke kapetanije koji su ga oslobodili. Viđen je u Kostreni pa na Rabu. Onda nestaje neko vrijeme i pojavljuje se u Vrsaru. I da, to je on. Njegova deformacija repne peraje i brojne fotografije s tih lokacija to potvrđuju.

No, tu ne staje, uslikan je od istih ronioca koji su ga prvi put vidjeli na plaži Ploče, sada ispred Miramara u Trstu.

Kuda ide Zlatko?

Ako ga vidite, nemojte ga dirati niti ga hraniti. Tko zna koliko će još ljudi razveseliti. Neka mu je sretno.

Istaknuta i ostale fotografije: Tomo Godnić

#Delfin #Kvarner #More i primorje

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh