Gotov projekt za izgradnju crkve Sv. Vida donijeli su Isusovci te je ona započela 15. lipnja 1638. godine. U kamen temeljac uklesali su imena cara, rektora Kolegija, sudaca, rektora Vijeća i graditelja Francesca Olivieria. Gradnja je, s povremenim prekidima, trajala stotinu godina. Arhitekt Bernardin Martinuzzi izgradio je kupolu i oratorije za redovnike na prvom katu 1727. Ova impozantna građevina ima sličnosti s venecijanskom crkvom Sta Maria della Salute. Crkva svetog Vida financirana je iz legata grofice Ursule Thanhausen i prihoda Kastavske gospoštije, koja je bila pod ingerencijom riječkog kolegija.
Unutrašnjost crkve sv. Vida obilježena je snažnim stupovima koji podupiru lukove kapela s višebojnim mramornim oltarima. Poznati barokni majstori oltara, Leonardo Pacassi, Pasquale Lazzarini i Antonio Michelazzi, izradili su oltare između 1696. i 1740.
Propovjedaonicu, primjer zrele barokne umjetnosti, izradio je Antonio Michelazzi 1731. Na glavnom oltaru izloženo je gotičko Raspeće iz 13. stoljeća, dok je oltar izradio kipar Pasquale Lazzarini 1712. Sa strane oltara nalaze se kipovi svetog Vida i svetog Modesta. Legenda kaže da je 1296. Petar Lončarić u ljutnji bacio kamen na Kristovo tijelo na Raspeću, koje je bilo u trijemu stare crkve sv. Vida, te da je iz tijela „kao iz živog mesa” potekla krv sačuvana u ampuli. Od tada se u Rijeci širi kult „čudotvornog Raspeća”, koji su isusovci pojačali kao odgovor na kult Gospe Trsatske.
Izgled crkve nije se značajno mijenjao od 18. stoljeća, unatoč nekoliko obnova. Do crkve je 1727. podignut nizak zvonik, preko čijeg prvog kata se moglo doći do zgrade Kolegija. Nakon rušenja Kolegija, ulazni portal je integriran u novu kanoničku kuću. Arhitekt Bruno Angheben prekrio je istočno pročelje zvonika 1933.
Papa Ivan Pavao II. blagoslovio je katedralni kaptol, svećenstvo i prisutne vjernike ispred katedrale 8. lipnja 2003. godine.
Istaknuta fotografija: Visit Rijeka
#katedrala Sv. Vida #obljetnica #oltar #Pasquale Lazzarini #Rijeka
