Prva željeznička kompozicija krenula je novootvorenom prugom između Karlovca i Rijeke 23. listopada 1873. godine. Taj prometni pravac imao je izuzetnu stratešku važnost tada, a jednako važan ostao je i danas. Svečano je otvorena na današnji dan 1873. godine.
U to vrijeme Hrvatska je bila dio Austro-Ugarske Monarhije, pri čemu je Rijeka bila pod ugarskom upravom i odvojena od Banske Hrvatske. Mađarima je Rijeka bila drugi najvažniji industrijski grad, odmah nakon Budimpešte, koja je nastala upravo te iste 1873. godine ujedinjenjem Budima i Pešte. Unutar Monarhije postojalo je rivalstvo između austrijskog i ugarskog dijela. Austrijanci su razvijali Trst kao svoju glavnu luku, dok su Mađari promovirali Rijeku. Beč i Trst već su 1857. godine bili povezani željeznicom, čime je austrijska strana dobila vremensku prednost.
Pruga između Karlovca i Rijeke duga je 176,2 kilometra, iako su ta dva grada zračne udaljenosti svega 90 kilometara. Velika razlika u dužini proizlazi iz vijugavog terena kojim pruga prolazi, penjući se do 837 metara nadmorske visine – najviše točke na trasi. Izgradnju je financiralo Ugarsko ministarstvo za javne radove i komunikacije, dok je izvođač bio austrijski konzorcij General Bau – Unternehmung der Carlstadt – Fiumaner Eisenbahn sa sjedištem u Beču. Na gradilištu je radilo oko 23.000 radnika, a gradilo se impresivnim tempom – u prosjeku 112 metara tračnica dnevno. Cijeli projekt trajao je tri i pol godine. Zanimljivo, otvorenje pruge prošlo je bez ikakve svečanosti – ni u Karlovcu ni u Rijeci.
Već prve godine nakon puštanja u promet, snažna bura kod Plasa prevrnula je tri vagona, što je dovelo do naknadne izgradnje burobrana.
Iako je ova pruga izgrađena davne 1873., njezina se trasa i danas koristi. Međutim, zbog zastarjelosti i neprilagođenosti suvremenim prometnim potrebama, sve je više zagovornika izgradnje nove nizinske pruge.
#Karlovac-Rijeka #Na današnji dan #NDD #Rijeka #željeznica
