Na današnji dan 2000. godine proglašen je stečaj brodarske kompanije Croatia line (Jugolinija), tvrtke koja je označavala simbol riječkog i hrvatskog pomorstva.
Jugoslavenska linijska plovidba (kasnije poznatija pod imenom Jugolinija) utemeljena je 20. siječnja 1947. godine, oslanjajući se na flotu od 16 starih i ratom oštećenih parobroda. Već sljedeće godine dolazi do rasta – u flotu stižu moderniji brodovi, stečeni kroz ratne reparacije, restitucije i zaplijenjenu imovinu.
Godine 1949. dolazi do značajne promjene: pripojena je Jugoslavenska slobodna plovidba (poznata i kao Jugoslobodna plovidba), čime se floti pridružuje još 14 brodova, većinom starijih modela. U isto vrijeme, flotu pojačavaju i prvi novograditelji iz hrvatskih brodogradilišta, označivši početak domaće brodograđevne proizvodnje unutar kompanije.
Između 1950. i 1954. godine flota se dodatno proširuje s još 19 brodova – nabavljenih različitim kanalima: kroz reparacije, ratni plijen, vlastita ulaganja i domaću gradnju. U tom periodu iz uporabe izlaze tek dva broda, što svjedoči o intenzivnom širenju.
Od 1955. do 1957. dolazi do reorganizacije jugoslavenskog pomorstva – provodi se decentralizacija trgovačke flote. Ukupno 32 broda s pripadajućim posadama preraspodijeljena su među novoutemeljene brodarske kompanije: Splošnoj plovbi (6 brodova), Atlanskoj plovidbi (7), Jugooceaniji (6), Jugotankeru (2) i Kvarnerskoj plovidbi (11). Međutim, već 1963. dolazi do obrata – federalni propisi vezani uz brodove manje tonaže dovode do gašenja Kvarnerske plovidbe, a njeni brodovi ponovno se vraćaju pod upravljanje Jugolinije.
Zlatno doba kompanije nastupa tijekom 1960-ih i 1970-ih. Flota kontinuirano raste, kako brojčano, tako i po tonaži – prosječan rast iznosio je između 50% i 70% po desetljeću. Kulminacija razvoja zabilježena je krajem 70-ih: 1978. flota broji 75 brodova, dok broj zaposlenih 1979. doseže impresivnih 4100.
Unatoč globalnoj gospodarskoj krizi 1980-ih, Jugolinija ostaje stabilna. Broj brodova se postupno smanjuje, ali samo kako bi ustupio mjesto modernijim i većim plovilima veće nosivosti. Međutim, pravi izazovi počinju s političkim i državnim previranjima – raspad Jugoslavije i osamostaljenje Hrvatske označavaju početak kraja.
Dana 4. veljače 1992. godine, kompanija mijenja ime u Croatia Line, simbolično pokušavajući okrenuti novu stranicu. No, taj zaokret prate teške odluke: prema nalogu tadašnjih vlasti, dio flote se rasprodaje kako bi se financirala kupovina oružja. Istovremeno, izostanak institucionalne podrške i loše poslovne odluke vode do financijske destabilizacije. Brodovi Croatia Linea počinju biti blokirani u inozemnim lukama zbog neplaćenih dugova, a brodske linije se gase jedna za drugom.
Do kraja 1999. godine, sve trgovačke operacije prestaju. Posljednji čin dogodio se 2002. godine – preostali brodovi Sušak i Buzet prodani su, dok je brod Hrvatska povučen iz službe. Time je simbol jednog vremena, moćna brodarska kompanija iz Rijeke, i formalno prestao postojati.
Istaknuta fotografija: Hrvatska tehnička enciklopedija
#Jugolinija #Na današnji dan
