Gábor Baross (1848.-1892.), mađarski ministar trgovine, ključno je utjecao na podizanje mađarskog gospodarstva krajem 19. stoljeća. Preminuo je na današnji dan 1892., a nakon njegove prerane smrti, riječko gradsko zastupstvo donijelo je odluku da se nova luka na ušću Rječine nazove Porto Baross ili Luka Baroš, odnosno Baroševa luka.
U vrijeme mađarske vladavine (1868.-1914.), Rijeka je postala važno središte Dvojne Monarhije s modernom lukom, željeznicom, rafinerijom nafte i drugim industrijama. Izgrađen je Teatar, niknula je nova Guvernerova palača i mnoge druge zgrade. Život je pulsirao.
Baross, ugledni ugarski državnik, prepoznao je potencijal Rijeke kao pomorske luke te je ulagao u njezin razvoj. U to vrijeme, pruska željeznica jeftinije je prevozila rusku pšenicu nego ugarsku, što je oslabilo konkurentnost Ugarske. Ulaganjem u razvoj riječke luke, Baross je želio povećati važnost Ugarske u borbi protiv nepovoljne njemačke carinske politike. Godine 1888. započela je izgradnja i proširenje riječke luke kako bi se nadoknadila izgubljena konkurentnost. Baross je osobno zaslužan za nasipavanje Brajdice i Delte. Kako bi povećao promet riječke luke, koja je bila važna u uvozno-izvoznoj trgovini, posebice drvom i drvnim proizvodima, Baross je dao izgraditi skladišta, radionice za popravke te opremio luku i željezničku stanicu rasvjetom. Značajno povećanje prometa riječke luke postignuto je smanjenjem vozarina, što je omogućilo da bude konkurentna s Trstom, najvećom lukom Monarhije, koja je bila pod nadzorom Beča. U vrijeme kada hrvatsko gospodarstvo nije bilo usmjereno na pomorsku trgovinu, Baross je kao ministar trgovine 1891. godine podržao osnivanje Ugarsko-hrvatskog pomorskog parobrodskog društva (Ungaro-Croata), koje je proizašlo iz spajanja riječkog parobrodskog društva za obalnu plovidbu Mate Švrljuga i senjskog parobrodskog udruženja za obalnu plovidbu Ladisala Krajača i drugih. Također je podržao osnivanje Burze, a zahvaljujući njegovom zalaganju, u ožujku 1891. godine otvorena je podružnica Mađarskog trgovačkog muzeja u Rijeci, u kojoj je bilo izloženo više od dvjesto industrijskih proizvoda iz Ugarske. Dio današnje riječke luke, koji se ranije nazivao Riječka luka za drvo, dobio je naziv Porto Baross upravo po njemu.
Na fasadi neoklasicističke palače Transadrije, nalazi se mala željezna ploča s natpisom: GÁBOR BAROSS 1848-92 VASMINISZTER. Ova posljednja riječ, napisana uz ime čovjeka zbog kojeg je dio današnje Riječke luke nazvan Porto Baroš, na mađarskom znači – željezni ministar.
Baross je prikazan na željeznoj spomen-ploči u profilu, s valovitom kosom i bradom poput perzijskog kralja Darija I. Velikog (549. – 486. pr. Kr.). Mađari su svojem ministru, koji je preminuo u 44. godini, podigli mauzolej u Klobusicama (Slovačka), veliki spomenik u Budimpešti i otkrili golemu kamenu ploču uz Dunav, koja podsjeća na Trajanovu ploču (Tabula Traiana) kod Đerdapa.
Gábor Baross danas počiva u mauzoleju u Klobušicama, blizu Illave (današnja Slovačka) u dolini rijeke Vah, koji je izgrađen na inicijativu mađarske države. Definitivno spada u red značajnih ličnosti svoga doba, svojim plodnim djelovanjem doprinoseći razvoju ugarskog gospodarskog života koji je bio izgubljen. U vrijeme Nagodbe, istaknuo se kao jedan od najistaknutijih ekonomskih i političkih stručnjaka te je provodio reforme u prometnoj politici, slijedeći reformatorske koncepcije Istvána Szécsényija (1791. – 1860.). Što se tiče Rijeke, velik dio njezine luke i danas postoji kao dio današnje luke Rijeka, noseći ime – Porto Baross. Osim toga, 1889. godine proglašen je počasnim građaninom Rijeke, a njegovo ime nosi i Mađarska kulturna udruga osnovana u Rijeci 2002. godine, koja djeluje na promicanju mađarsko-hrvatskih kulturnih odnosa ne samo u samom gradu, već i na području cijele Primorsko-goranske županije.
Istaknuta slika: Riječka luka 1901.
#Gabros Baross #obljetnica #Porto Baroš #razvoj Rijeke #Rijeka
