Ferdinand (Ferdo) Hauptmann, slovenski povjesničar, rođen je u Fürstenfeldu, u Austriji, na današnji dan 1919., a preminuo je u Grazu 26. listopada 1987. Napisao je djelo „Rijeka od rimske Tarsatike do Hrvatsko-ugarske nagodbe” (1951).
Njegov otac Ljudmil bio je profesor povijesti u gimnaziji u Fürstenfeldu, a od 1920. profesor na novoosnovanom Filozofskom fakultetu u Ljubljani, te od 1926. u Zagrebu. Ferdo je završio pučku školu i klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1937. godine, nakon čega je diplomirao povijest 1941. godine.
Od 1942. do 1945. radio je u Štajerskom državnom arhivu u Grazu, gdje je i doktorirao 1944. godine s tezom „Austro-Ugarska i Srbija poslije Berlinskog kongresa (1878—1881)”. Nakon oslobođenja, vratio se u Zagreb gdje je radio kao asistent-pripravnik kod Konzervatorskog zavoda. Kasnije je poslan u Istru i Rijeku, gdje je radio na osnivanju arhivske službe i razgraničenju s Italijom (1946).
Od 1953. do 1970. godine bio je profesor opće povijesti novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je objavio više radova o političkim, vjerskim i gospodarskim odnosima u Bosni i Hercegovini potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Pridonio je proučavanju hrvatske povijesti 19. stoljeća, posebice revolucije 1848. godine. Bavio se i izdavanjem izvora.
Posljednjih 7 godina života proveo je u Grazu, gdje je kao redovni profesor povijesti Jugoistočne Evrope bio i utemeljitelj istoimenog Instituta te je pokrenuo izdavačku djelatnost i uspostavio suradnju s filozofskim fakultetima, institutima i arhivima u Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani i Zadru.
Napisao je brojne članke i rasprave, a među najvažnijim su mu knjige: „Rijeka od rimske Tarsatike do hrvatsko-ugarske nagodbe” (Zagreb, 1946), „Borba Muslimana Bosne i Hercegovine za vjersku i vakufsko-mearijsku autonomiju””(Sarajevo, 1967), „Erzherzog Johann als vermittler zwischen Kroatien und Ungarn im Jahre 1848”(Graz, 1972), „Jelačić’s Kriegszug nach Ungarn 1848. I i II” (Graz, 1975), te „Die österreichisch-ungarische Herrschaft in Bosnien und der Herzegovina 1878—1918” (Graz, 1983).
Hauptmann je bio član brojnih međunarodnih redakcija, skupova, društava te Austrijske akademije znanosti i umjetnosti.
#arhivist #Ferdinand Hauptmann #povjesničar #Rijeka #SLovenija
